Najvažniji podatak u priči o hrvatskom mirovinskom sustavu nije prosječna plaća ni prosječna mirovina, već jaz između ta dva svijeta koji danas iznosi oko 810 eura. Upravo u toj razlici krije se odgovor na pitanje o "dostojanstvenoj mirovini" i zašto bi današnji tridesetogodišnjaci već sada trebali razmišljati o izdvajanju 175 eura mjesečno ako u starosti žele zadržati približan životni standard, piše Novi list.
Jaz između plaća i mirovina
Dugoročne projekcije pokazuju da mirovina iz obveznog sustava većini neće biti dovoljna za život jer će mirovina iz prvog i drugog stupa u prosjeku iznositi tek 50 do 60 posto posljednje plaće. Analiza investicijskog stručnjaka Emilia Gučeca iz tvrtke Finax, specijalizirane za dugoročnu mirovinsku štednju, otvara pitanje može li se u Hrvatskoj od državne mirovine živjeti bez osjetnog pada kvalitete života ili je osobna štednja postala nužnost.
"Razlika između plaća i mirovina u Hrvatskoj sve je izraženija, a bez dodatne individualne štednje građani bi u starosti definitivno mogli računati na osjetan pad životnog standarda. Prema izračunima, prosječan umirovljenik u Hrvatskoj danas raspolaže s oko 717 eura mjesečno, dok prosječna neto plaća iznosi 1.527 eura, što znači da mirovina pokriva tek oko 47 posto prethodnih primanja", istaknuo je Emilio Gučec.
Podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je prosječan radni vijek u Hrvatskoj oko 32 godine, dok građani u mirovini u prosjeku provedu više od 21 godinu.
Koliko je potrebno štedjeti?
Prema Gučecovoj analizi, kako bi se u starosti premostila razlika od oko 810 eura mjesečno i zadržao sličan životni standard, osoba stara 30 godina trebala bi izdvajati oko 175 eura mjesečno. Cilj je osigurati dodatni prihod koji bi u današnjim uvjetima iznosio oko 800 eura mjesečno, no zbog inflacije bi taj iznos do umirovljenja mogao porasti na više od 2.000 eura.
"Za ostvarenje tog cilja potrebno je do mirovine akumulirati približno 370.000 eura, uz pretpostavku dugoročnog prinosa od oko 7,95 posto godišnje. Osoba koja počne štedjeti s 40 godina morala bi izdvajati oko 314 eura mjesečno kako bi ostvarila isti cilj. Ključni razlog razlike je snaga dugoročnog ulaganja i složenog ukamaćivanja, a deset 'izgubljenih' godina kasnije se teško nadoknađuje", istaknuo je Gučec.
Međunarodne organizacije poput OECD-a i Europske unije kao referentnu razinu mirovine navode oko 70 posto plaće. Budući da su hrvatske mirovine ispod 50 posto prosječne plaće, osobna štednja i ulaganje postaju ključni, poput trećeg mirovinskog stupa koje koristi sve više ljudi.
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ističu kako je u posljednjem desetljeću zabilježen snažan rast mirovina. Od 2016. do travnja 2026. prosječna mirovina porasla je sa 358 na 725 eura, odnosno za 103 posto, dok je udio u plaći ostao stabilan na oko 48 posto.
Odgovor ministarstva
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je na snazi od prošle godine, donosi izmijenjeni model usklađivanja mirovina, povećanje dodanog staža za svako dijete na 12 mjeseci te novi model bonifikacije za kasniji odlazak u mirovinu. U Ministarstvu naglašavaju da je duljina radnog staža i dalje presudna. Primjerice, prosječna starosna mirovina za osiguranike s 40 i više godina staža u travnju 2026. iznosila je 1.026,59 eura, što je 67,2 posto prosječne plaće.
Mirovinski sustav ocjenjuje se dugoročno održivim, s rashodima za mirovine od oko 10 posto BDP-a, što je ispod prosjeka EU od 12 posto. Budućnost sustava ovisi o razvoju drugog i trećeg stupa. Drugi stup je u fazi sazrijevanja, a broj korisnika kombinirane mirovine porastao je s 1.500 u 2019. na 22.700 u 2025. godini. Broj članova trećeg stupa u istom je razdoblju narastao s oko 365.000 na više od 500.000.
Iz Ministarstva očekuju da će do kraja mandata Vlade prosječna mirovina premašiti 800 eura, ali i napominju: "Sustav usklađivanja ne može bitno smanjiti razlike među pojedinačnim mirovinama, zbog čega je nužno i dalje poticati dulji radni vijek, osobito uz nepovoljan omjer od 1,41 radnika na jednog umirovljenika".
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrđuju da su mirovine u zadnjih deset godina rasle, uz povećanje kupovne moći od oko 46 posto unatoč inflaciji. Prosječna mirovina danas iznosi 43,8 posto prosječne neto plaće. Strukturne promjene vidljive su u poboljšanju omjera osiguranika i korisnika mirovina. U razdoblju od 2016. do 2026. broj osiguranika porastao je s 1,44 milijuna na 1,735 milijuna, dok je broj umirovljenika ostao gotovo nepromijenjen. "Zbog takvih kretanja poboljšan je omjer osiguranika i umirovljenika, koji je s 1,17:1 u 2016. porastao na 1,41:1 u 2026. godini", poručili su iz HZMO-a.