Iako 52 posto kaže da SAD misli ozbiljno uspostaviti demokraciju u Iraku, njih 51 posto reklo je da Washington neće dopustiti Iračanima da to urade bez odlučujućeg utjecaja SAD-a.
Najnovije analize podataka istraživanja prikupljenih prije tri mjeseca pokazuju zašto su Iračani sumnjičavi.
Samo 5 posto ispitanika reklo je kako vjeruje da su Sjedinjene Države napale Irak da pomognu iračkom narodu, a samo 1 posto vjeruje da je to bilo radi uspostave demokracije u Iraku.
Tri četvrtine vjeruje da odluke Vijeća za privremenu upravu Iraka uglavnom određuju američke okupacijske vlasti, a samo 16 posto vjeruje da je Vijeće prilično neovisno.
Gallupovo istraživanje provedeno je na 1.178 stanovnika Bagdada između 28. kolovoza i 4. rujna i početni rezultati objavljeni su u rujnu, ali su dodatne analize objavljene kasnije, a neke su se pojavile na web stranici koalicijskih snaga u Iraku u posljednja dva dana.
Glede motiva 43 posto ispitanih reklo je da vjeruje da je SAD napao Irak radi nafte, 37 posto da bi se riješio režima Sadama Huseina, a samo 5 posto da bi pomogao iračkom narodu.
Njih 5 posto drži da je motiv bio izmjena bliskoistočne karte prema željama SAD-a i Izraela, a samo 4 posto vjeruje da je namjera bila uklanjanje oružja masovnog uništavanja što je bilo glavno opravdanje koje je dala vlada predsjednika Busha.
Skoro svi ispitani, njih 94 posto, reklo je da je Bagdad nakon američkog napada opasnije mjesto nego prije, a 86 posto strahuje izaći iz kuće noću zbog sigurnosti, dok je taj strah prije napada osjećalo njih 8 posto.
Anketa je pokazala da 64 posto stanovnika Bagdada ne opravdava napade na američke snage, a 34 posto ispitanih je reklo da su napadi ponekad opravdani.
Njih 48 posto reklo je da ne vjeruje da će SAD ostati u Iraku "koliko je potrebno, ali ni dana dulje" kako je rekao predsjednik Bush, dok 35 posto vjeruje da će Amerikanci održati obećanje.