Budući da je Hrvatska dobro upoznala strahote rata i ratnog razaranja, kazala je Antunović, ´jedinstveni stav svih političkih čimbenika u Hrvatskoj´ jest taj da bi se iračku krizu trebalo riješiti ´bez rata´.
´Hrvatska i dalje ustraje na uvjerenju da nisu u potpunosti iscrpljena sva sredstva za mirno rješenje iračke krize´, istaknula je.
S tim u vezi, kazala je da Hrvatska podržava produžetak misije UN-ovih inspektora za razoružanje u Iraku.
Za izjavu zemalja Vilniuske skupine, kojom je izražena potpora američkoj politici prema Iraku, Antunović je kazala da ´predstavlja oblik dodatnog političkog pritiska na Irak kako bi on ispunio zahtjeve VS UN-a u pogledu suradnje s inspektorima UN-a i uništenja oružja za masovno uništenje´, što je, kako je naglasila, i bio ´osnovni motiv RH da se solidarno pridruži toj izjavi´.
Sve nejasnoće oko hrvatskog potpisa na toj izjavi bit će razriješene diplomatskim kanalima, rekla je.
U ime hrvatske Vlade, Antunović je apelirala na Sjedinjene Države, Europsku uniju i druge članice antiterorističke koalicije da u sklopu Vijeća sigurnosti UN-a postignu suglasnost i jedinstvo u daljnjim aktivnostima u rješavanju iračke krize.
Irak je pak ponovno pozvala na potpuno provođenje rezolucije 1441 UN-a, upozoravajući da ishod krize ovisi samo o njegovu ponašanju.
Upitana kako se hrvatska Vlada planira suočiti s gospodarskim posljedicama mogućeg rata u Iraku, Antunović je najavila kako Vlada u četvrtak namjerava donijeti odluku kojom bi se propisala obveza stvaranja daleko većih naftnih rezervi od dosadašnjih. Ta se obveza dosad odnosila samo na INA-a, a planira je se proširiti na sve one koji u Hrvatskoj trguju naftom, kazala je.
Slične odgovarajuće odluke Vlada će u slučaju rata donijeti i u drugim aspektima, rekla je.
Medijska nagađanja o mogućem porastu cijene benzina na 10 kuna po litri, Antunović je odbacila kao ´čiste špekulacije´.
Na tribini su govorili i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski, član Instituta za međunarodne odnose i predsjednik Hrvatskog politiloškog društva (HPD) Damir Grubiša te Vlatko Cvrtila, profesor Fakulteta političkih znanosti.