Astronomi su imali rijetku priliku promatrati eksplozivnu smrt ogromne zvijezde od početka do kraja te su stekli novo razumijevanje tog svemirskog fenomena, javlja danas Reuters. Promatranja su započela u ožujku, kada je kineski svemirski teleskop Einstein Probe zabilježio kratkotrajnu pojavu rendgenskih zraka, nastalu kada je udarni val, prouzročen eksplozijom u jezgri umiruće zvijezde, prošao kroz njezinu površinu.
Vjeruje se da se isto događa u svakoj supernovi, ali je taj fenomen vrlo teško uočiti zbog kratkog trajanja. Posljednji put ovakav događaj zabilježen je 2008. godine. "Morate imati sreće da ga ulovite u stvarnom vremenu", kazao je astronom Brendan O'Connor sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, glavni autor jednog od dvaju znanstvenih radova o supernovi objavljenih u časopisu Astrophysical Journal Letters.
"Udarni val možete shvatiti kao radar: dok prolazi vanjskim slojevima zvijezde i bilo kakvom materijom u blizini, ostavlja otisak koji uočavamo u rendgenskim zrakama. Možemo iskoristiti te zrake kako bismo dobili neviđeni uvid izbliza u zvijezdu koja je na rubu urušavanja", rekla je astronomkinja Jillian Rastinejad sa Sveučilišta Maryland, glavna autorica druge studije.
Bila je oko 30 puta veća od Sunca
Znanstvenici su angažirali više teleskopa, uključujući rendgenski teleskop Chandra te niz zemaljskih instrumenata, kako bi nastavili promatrati zvijezdu gotovo tri mjeseca, sve dok se supernova nije pomaknula iza našeg Sunca.
Zvijezda se nalazila otprilike 500 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, u relativno bliskoj galaksiji. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u godinu dana, odnosno 9,5 bilijuna kilometara.
Procjenjuje se da je zvijezda, prije nego što je postala supernova, bila oko 30 puta veća od Sunca. Vjeruje se da je eksplozija za sobom ostavila crnu rupu, iznimno gusto tijelo s gravitacijom toliko snažnom da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.