NA AZIJSKIM su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale na najniže razine u sedam mjeseci, što je ponajviše posljedica oštrog pada kineskih tržišta, a pale su i cijene nafte.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 1.4 posto pa je skliznuo na najnižu razinu u sedam mjeseci.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1.2 posto, dok su cijene dionica u Australiji ojačale 0.1 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0.5 i 2.9 posto.
Azijske ulagače nisu impresionirali novi rekordi burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak.
Zabrinjava ih oštar pad cijena dionica na kineskim burzama, ponajviše u nekretninskom, tehnološkom i obrazovnom sektoru, što je posljedica strahovanja od zaoštravanja regulacije u tim sektorima.
Azijske su burze pod pritiskom, kažu analitičari, i zbog povlačenja kapitala s tih tržišta, a i usmjeravanja na američke burze, s obzirom na to da se na Wall Streetu cijene dionica kreću na rekordnim razinama.
Podršku najvećoj svjetskoj burzi pružaju, pak, bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija.
Dosad je poslovna izvješća objavilo 120 kompanija, pri čemu ih je 88 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle oko 78 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.
Snažan rast dobiti američkih kompanija glavni je razlog, kažu analitičari, što su portfelj-menadžeri u svijetu u prvom polugodištu u američke fondove preselili oko 900 milijardi dolara.
"Procjenjujemo da će u 2023. godini zarade američkih kompanija biti oko 50 posto veće nego neposredno prije izbijanja pandemije koronavirusa, a to je znatno više nego što se očekuje u drugim velikim gospodarstvima", kaže Oliver Jones, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i važni američki makroekonomski podaci.
Analitičari procjenjuju da će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazati da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 8.6 posto po anualiziranoj stopi, a da je temeljna stopa inflacije u lipnju dosegnula 3.7 posto na godišnjoj razini.
Dolar stagnira, cijene nafte pale
Na valutnim tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 92.87 bodova, kao i u petak na zatvaranju tržišta.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 110.55 na 110.35 jena.
No američka valuta stagnira u odnosu na europsku pa se cijena eura kreće oko 1.1775 dolara, kao i u petak na zatvaranju tržišta.
U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti redovna dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke. Ne očekuju se promjene u monetarnoj politici, ali se očekuju poruke da Fed neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike.
"Ipak, vjerujem da će predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji za medije podsjetiti ulagače da je odbrojavanje do početka postupnog ukidanja poticaja službeno započelo", kaže Kevin Cummins, ekonomist u tvrtki NatWest Markets.
A cijene su nafte jutros pale nakon što su prošloga tjedna blago porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0.55 posto, na 73.65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.60 posto, na 71.65 dolara.