NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica porasle nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, dok je euro ojačao prema dolaru jer Europska središnja banka signalizira povećanje kamatnih stopa već u srpnju.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,7 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,5 i 0,8 posto.
Azijske burze nadoknadile su jutros jučerašnje gubitke, no i dalje se trguje oprezno zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u cilju suzbijanja previsoke inflacije.
Jutros je središnja banka Novog Zelanda povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, na 2 posto, kao što se na tržištima i očekivalo.
Na Wall Streetu je, pak, S&P 500 jučer znatno pao, a još i više Nasdaq indeks, jer su ponovno oživjela strahovanja da bi agresivno povećanje kamatnih stopa zbog suzbijanja inflacije moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.
Nakon što je u ponedjeljak skočio više od 1,5 posto, jučer je Nasdaq indeks izgubio sve te dobitke.
Posljedica je to, među ostalim, pada cijene dionice Snapa za više od 40 posto, nakon što je ta društvena mreža upozorila da u tekućem tromjesečju neće ostvariti planirane prihode i dobit zbog nepovoljnog gospodarskog okruženja.
To je izazvalo i pad cijene dionice Meta Platforms, krovne kompanije Facebooka, za više od 7 posto, a pala je i cijena Alphabeta, krovne kompanije Googlea, za gotovo 5 posto.
Ulagače su zabrinuli i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva. Tako je prošloga mjeseca u SAD-u oštro pala prodaja novih kuća, a oslabila je i poslovna aktivnost.
To je oživjelo strahovanja od recesije. Ulagači se, naime, plaše da će američka središnja banka nastaviti agresivno povećavati ključne kamatne stope, što bi moglo negativno utjecati na gospodarstvo.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.
Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.
"U osnovni sve se vrti oko Feda i rasta kamatnih stopa, što utječe na tržišta kapitala. Posljednja dva tjedna možemo vidjeti pogoršanje makroekonomskog okruženja, što je vidljivo u poslovnim rezultatima kompanija i gospodarskim pokazateljima", kaže Bill Northey, direktor u U.S. Bank Wealth Management.
Zbog toga će u srijedu u fokusu ulagača biti objava zapisnika s posljednje sjednice Feda, koji bi mogao pokazati jesu li čelnici središnje banke više ili manje oštri po pitanju povećanja kamata u budućem razdoblju.
Dolar oslabio, cijene nafte porasle
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 101,92 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,30 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 127,90 na 126,85 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0715 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0670 dolara.
Jačanje eura zahvaljuje se signalima da bi Europska središnja banka (ECB) već u srpnju mogla početi povećavati kamatne stope, s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine, pa se na tržištima očekuje da bi do rujna kamate mogle biti povećane za 0,50 postotnih bodova.
Cijene nafte, pak, jutros su porasle drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,17 posto, na 114,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,19 posto, na 111,08 dolara.