NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica danas znatno pale, kao i na Wall Streetu jučer, jer je ulagače zabrinulo otvaranje nove fronte u trgovinskom sukobu, između SAD-a i EU-a, što bi moglo izazvati dodatno usporavanje rasta globalnog gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0,8 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Australiji pale između 0,3 i 2,1 posto. U Južnoj Koreji i Šangaju se zbog praznika ne radi.
Aziju trese pad dionica na Wall Streetu
Azijska tržišta potresao je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u posljednjih šest tjedana.
Posljedica je to novih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.
Nakon što je dan prije objavljeno da je tvornička aktivnost u rujnu pala oštrije nego što se očekivalo, na najnižu razinu u više od 10 godina, jučer je ADP, najveća američka agencija za zapošljavanje, smanjila procjene zapošljavanja u kolovozu i poručila da su kompanije, posebice manje, znatno opreznije pri zapošljavanju nego prije.
"Američko je gospodarstvo konačno počelo usporavati zbog trgovinskog sukoba i problema u proizvodnom sektoru. A nove carine mogle bi biti izvor napetosti između SAD-a i Europske unije", kaže Masayuki Kishikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.
Ulagače je, naime, zabrinulo otvaranje nove fronte u trgovinskom sukobu. Vlada predsjednika SAD-a Donalda Trumpa najavila je uvođenje carina od 25 posto na europske proizvode kao što su francuska vina, talijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih europskih subvencija Airbusu.
Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama europskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu.
Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. listopada, a ulagači se plaše da bi EU mogao uzvratiti.
Dolar oslabio
Na valutnim se tržištima, pak, dolar našao pod pritiskom jer su ojačale špekulacije da bi američka središnja banka zbog usporavanja rasta gospodarstva uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope treći put ove godine.
Zbog toga je jutros cijena eura dosegnula 1,0965 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0932 dolara.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je tečaj dolara skliznuo s jučerašnjih 107,75 na 106,95 jena.
Cijene su nafte, pak, porasle nakon jučerašnjeg pada. Jutros je cijena barela na američkom tržištu porasla oko 0,35 posto, na 52,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,1 posto, na 57,75 dolara.