Prvi put je prijedlog spomenut na sjednici Senata u studenom prošle godine, a na sjednici od 14. siječnja rektorica je imenovala povjerenstvo koje treba pripremiti izvješće za stjecanje počasnog doktorata, rekla je Hini akademska tajnica Sveučilišta Olga Šarlog Bavoljak.
Datum dodjele još nije poznat i treba ga dogovoriti s gospodinom Badinterom, a do sada su se svečanosti najčešće priređivale u svibnju ili lipnju, rečeno je.
Po izvorima iz Rektorata, ideja za počasni doktorat potekla je iz skupine sveučilišnih nastavnika ustavnog prava Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Aktualni senator francuske Skupštine i počasni profesor Robert Badinter za Hrvatsku je osobito značajan kao predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice utemeljene na Konferenciji o Jugoslaviji.
U jeku napada na Hrvatsku, 26. rujna 1991., on je izjavio kako se jugoslavenska kriza može riješiti samo pravno.
´Korištenje sile mora biti u cijelosti odbačeno. Ostaje dakle pravni, što znači diplomatski put, pregovori i sporazum između svih strana, koji je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice´, objasnio je Badinter.
Komisije je 1. studenoga donijela mišljenja da je Jugoslavija u procesu raspada, što je pobilo teze da su u Hrvatskoj i Sloveniji na djelu secesije.
Dana 11. siječnja 1992. Komisija je zaključila da u nedostatku drukčijeg sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih republika, republičke granice automatski postaju međunarodne granice zaštićene međunarodnim pravom.
Badinter je rođen 1928., nakon diplome na Filozofskom fakultetu (Sorbonne 1947.) i Pravnog fakulteta 1948., magistrirao je na Sveučilištu Columbia u SAD-u te nakon doktorata pravnih znanosti započeo je paralelno uspješno dvije profesije - akademsku i odvjetničku.
Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta. Napisao je desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i tisku.
Kao odvjetnik branio je osuđenike na smrt. Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je godinu prije toga predložio ministar Badinter.
Član je Socijalističke partije i bio je usko vezan za politiku francuskog predsjednika F. Mitteranda.