MINISTAR zdravstva Vili Beroš jučer je izjavio da bi "djeci bilo bolje u domu, ako je ondje okruženje zdravo, nego kod istospolnih parova". Ta izjava već je izazvala burne reakcije, a komentirao ju je i Berošev šef Andrej Plenković, koji je ustvrdio da Beroš to "nije najspretnije rekao".
>> Beroš kaže da je djeci bolje u domu nego kod gay parova. Plenković: On nije homofob
>> VIDEO Beroš: Prihvatljivije je za dijete da bude u domu nego u istospolnoj obitelji
O tome koliko je djeci odrastanje u institucijama teško i koliko na njih ostavlja traga, najbolje zna ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj Jasna Ćurković Kelava koja je na čelu tog doma od 1992. godine. U tom su domu utočište i stručnu podršku našla brojna zanemarena, a često i teško zlostavljana djeca koja iz iznimno loših i ugrožavajućih obiteljskih situacija dolaze s brojnim traumama i problemima.
Razgovarali smo s Jasnom Ćurković Kelava, koja je zahvaljujući svom dugogodišnjem radu u Nazorovoj svakako jedan od najvećih stručnjaka po pitanju udomiteljstva, posvajanja i boravka djece u domu.
"Nebitno je hoće li udomiteljsku obitelj činiti heteroseksualna zajednica, pojedinac ili istospolna zajednica"
"Dijete ne smije biti predugo u instituciji, već odrastati u toploj obiteljskoj sredini. Hoće li tu obitelj činiti heterospolna zajednica, pojedinac ili istospolna zajednica, mislim da je nebitno. Za djecu iz doma najvažnije je da dođu u stabilnu obitelj koja će mu se potpuno posvetiti", istaknula je Ćurković Kelava u razgovoru za Index.
Navodi kako osobe ne mogu odabrati hoće li biti heteroseksualci ili homoseksualci, već da su rođeni s određenim karakteristikama koje ih čine time što jesu.
"Njihova seksualna orijentacija nikako ne bi smjela biti presudna da budu udomitelji, puno su važnije druge osobine, koliko su spremni biti posvećeni djetetu, brinuti o njemu i pružiti mu ljubav i sigurnost. Ako znamo da udomitelji pojedinci bez obzira na seksualnu orijentaciju mogu dobiti licencu za udomiteljstvo i neki su već udomitelji koji brižno i predano brinu o djeci s puno topline i ljubavi, a s druge strane korisnici, djeca, mladi i mlade majke su također šarolika populacija", kazala nam je Ćurković Kelava.
Jasna Ćurković Kelava
Sjetila se primjera mlade majke koja je silovana i potom je zatrudnjela i rodila.
"Primjerice, jedna mama koja je dobila dijete začeto silovanjem, kad smo je htjeli zajedno s djetetom smjestiti u jednu tradicionalnu udomiteljsku obitelj, onda nas je molila da to nikako ne bude obitelj koju čine i muškarci", ispričala nam je Ćurković Kelava.
"Prilikom zapošljavanja u svim institucijama koje skrbe o djeci se ne propituje seksualna orijentacija kandidata"
Navodi kako su kod njih u domu smještene i mlade osobe, koje također pokazuju interes za istim spolom i bio bi, navodi, veliki problem kad bi ih smjestili kod udomitelja koji to ne mogu razumjeti i prihvatiti ih.
"Ako bi tu mladu osobu smjestili u takvu udomiteljsku obitelj ljudi koji to ne mogu razumjeti, moglo bi doći i do emocionalnog nasilja nad osobom kojoj bi to narušilo integritet i sigurnost. Smatram kako je stoga bespotrebno s vremena na vrijeme lamentirati o seksualnoj orijentaciji udomitelja kad znamo da je najvažnije da udomiteljska obitelj, za razliku od djetetove primarne obitelji, ne bude nasilna, nefunkcionalna i da je važno da dijete odrasta u harmoničnim odnosima među ljudima koji čine tu zajednicu", kazala nam je ravnateljica dječjeg doma.
Ako znamo, kaže, da se prilikom zapošljavanja u svim institucijama koje skrbe o djeci ne propituje seksualna orijentacija kandidata, nepotrebno je to činiti i u ovim slučajevima.
Istaknula je koliko je važno za dijete da ne odrasta po institucijama, već u dobroj obitelji koja će mu pružiti brigu i ljubav.
"Dijete koje dugo boravi u instituciji bit će emocionalno uskraćeno"
"Dijete ako dugo boravi u instituciji, neće imati primjer u kojem pravcu treba graditi svoju buduću obitelj, bit će emocionalno uskraćen jer uz svu našu stručnu i materijalnu podršku, dom nikad djetetu ne može pružiti stabilnost, osjećaj privrženosti i emocionalnu sigurnost kao što to može jedna kvalitetna obitelj", istaknula je.
Trenutno Dječji dom Zagreb skrbi oko 200-tinjak djece i mladih u dobi od 0 do 21 godine i čak za 20-ak djece se intenzivno traže udomiteljske obitelji, a od njih je desetak s teškoćama u razvoju i zbog toga se teško za njih pronalazi udomitelj.
"U javnosti se udomiteljstvo često poistovjećuje s posvojenjem, što nikako nije isto. Centar za socijalnu skrb je dužan često obilaziti udomiteljsku obitelj da se uvjeri u kvalitetu skrbi o djetetu, a isto tako i stručnjaci domova kroz uslugu savjetovanja i pomaganja. Ako se vidi da djetetu nije dobro u obitelji, onda se udomiteljstvo može prekinuti", istaknula je Ćurković Kelava.
"Dugotrajan boravak u instituciji može biti štetan za djecu"
Na kraju je još jednom istaknula da dijete prije svega treba smjestiti u kvalitetnu udomiteljsku obitelj koja će dijete prihvatiti sa svim njegovim karakteristikama, a da institucija bude samo kratkotrajno i prijelazno rješenje.
"Kao netko tko se dugi niz godina bavi ovim poslom, vidim kako dugotrajan boravak u instituciji može biti štetan za djecu bez obzira na to koliko smo mi kao stručnjaci i institucija kvalitetni", kazala je na kraju Ćurković Kelava.
Što vi mislite? Recite nam u anketi!
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.