HRVATI imaju besplatno zdravstvo, mantra je koju vladajući uporno ponavljaju. Radi se, naravno, o prilično besramnoj laži. S obzirom na to da nijedna usluga na svijetu nije besplatna, nije besplatno ni hrvatsko zdravstvo. Baš naprotiv, zdravstvo nam je vrlo skupo, a plaćaju ga svi ljudi koji u Hrvatskoj nešto rade. S druge strane, usluga koju pacijenti od tog "besplatnog" zdravstva dobiju nerijetko je - katastrofalna.
Imate vlastitu horor priču s "besplatnim" hrvatskim zdravstvom? Javite nam svoja iskustva na desk@index.hr.
Naime, svaki zaposleni stanovnik naše zemlje mjesečno iz doprinosa uplaćuje 15 posto za zdravstvo.
Osoba koja ima 4000 kuna neto plaću za zdravstvo mjesečno isplaćuje oko 750 kuna, ona koja ima 7000 kuna neto za zdravstvo izdvaja oko 1300 kuna (godišnje preko 15.600 kuna). U isto vrijeme, na pretrage u tom "besplatnom" zdravstvu se čeka doslovce godinama.
Zdravstvo se najviše financira iz naših džepova
Građani su lani HZZO-u uplatili oko 19,1 milijardu kuna, pokazuje to izvješće o poslovanju HZZO-a za 2017. Tad je HZZO ostvario prihod od 23,7 milijardi kuna, a najveći dio - oko 19,1 milijarda kuna - dolazi upravo od doprinosa.
Istovremeno, kad ljudi trebaju zdravstvenu zaštitu, do nje teško dolaze ako već nemaju vezu pa da ih netko na pregled ubaci preko reda. HZZO na svojim stranicama objavljuje liste čekanja po bolnicama pa je stanje trenutno takvo da se za CT abdomena, primjerice, u KB-u Dubrava čeka najdulje - 245 dana. Na ultrazvuk dojke u KBC-u Split trenutno se čeka 722 dana, a na magnetsku rezonancu lumbosakralne kralježnice u KBC-u Sestre milosrdnice čeka se nevjerojatna 1374 dana.
Na pregled naručuju za tri godine
Index redovito piše o takvim slučajevima pa smo tako nedavno objavili priču o Splićanki koja je za ultrazvuk dojke naručena 2020. godine.
Tad nam je doc. dr. sc. Vesna Ramljak, onkologinja s Instituta za tumore KBC-a Sestre milosrdnice te predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, rekla da se u Hrvatskoj događa jedan apsurd.
"Kroz akcije naše udruge educiramo žene da se redovito samopregledavaju te odlaze na ultrazvuk dojki, a onda kad napokon odu na pregled, dobiju termin za koju godinu. A upravo od karcinoma dojki žene u Hrvatskoj najviše umiru. Problem je i što neke zdravstvene ustanove imaju jako dotrajale aparate. Nedostaje nam veliki broj radiologa, a ovi koji su ostali su na rubu snaga, rade dosta prekovremeno", rekla nam je doc. Ramljak.
Riječanka Lada Sacchi posljednje dvije i pol godine liječi se na Klinici za tumore u Zagrebu. Boluje od raka dojke, a metastaze su se pojavile u abdomenu. U lipnju su joj rekli da mora na hitan CT, a termin je prvo dobila u prosincu.
Budući da nije mogla čekati prosinac jer joj je nalaz potreban u što kraćem roku, bila je primorana otići u privatnu kliniku i pretragu je platila oko 1800 kuna. Lada Sacchi odlučila je ispričati Indexu svoju priču kako bi upozorila javnost na situaciju u kojem se zdravstvo nalazi. Iz KBC-a su Indexu nakon što smo ih kontaktirali rekli kako joj sređuju prioritetan termin.
Kujundžiću je sve dobro
Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 26. mjesto među 35 europskih zemalja, čime je Hrvatska u odnosu na rezultate iz 2016. na ljestvici pala za sedam mjesta. Lani je došlo do značajnog pada, ponajprije u dostupnosti zdravstvene usluge i ishoda liječenja.
Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om.
U izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara i dalje visoka te se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka, kao ni posljedica pušenja i alkohola. Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
S druge strane, ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je "naš zdravstveni sustav na zavidnoj razini" te da je "većina Hrvata zadovoljna sustavom koji imamo", što je izjavio nekoliko dana nakon tragične smrti mladića Mattea Ružića kojem hitna pomoć u Zaprešiću nije uspjela spasiti život.