BIVŠI američki predsjednik Joe Biden u svojim novim memoarima otkriva privatne stavove Angele Merkel o Donaldu Trumpu, koje mu je bivša njemačka kancelarka iznijela iza zatvorenih vrata. U ulomcima iz Bidenove knjige o mandatu u Bijeloj kući, bivši se predsjednik prisjeća kako je Merkel početkom 2021., nedugo nakon što je on preuzeo dužnost, otvoreno govorila o svom problematičnom odnosu s Trumpom, piše Newsweek.

Prema Bidenovim zapisima, bivša njemačka kancelarka opisala je Trumpa kao "emocionalnog" i propitivala njegovu fascinaciju ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim autoritarnim vođama. Biden navodi da je Merkel bila posebno frustrirana Trumpovim ponašanjem na sastancima. Smetala joj je njegova odbojnost prema rukovanju i to što su ga u odlučivanju vodili osobni impulsi umjesto utvrđenih činjenica.

"U našim razgovorima... Angela je bila iskrena oko svojih frustracija mojim prethodnikom. Odbio se rukovati, a na sastancima je djelovao 'emotivno' jer su ga vodile promjene raspoloženja, a ne činjenice", piše Biden. "Pitala se i zašto je 'fasciniran' Vladimirom Putinom i drugim političarima s 'autokratskim i diktatorskim crtama'. To je bila zagonetka koju ni sam nisam mogao odgonetnuti."

Ova otkrića pružaju uvid u privatne razgovore koje je Biden vodio s jednom od najutjecajnijih europskih čelnica u pokušaju da obnovi odnose s tradicionalnim američkim saveznicima. To se događalo nakon četiri godine Trumpove vanjske politike pod sloganom "America First". 

Napet odnos Merkel i Trumpa

Odnos Merkel i Trumpa tijekom njegova prvog mandata često je bio napet. Nesuglasice su se ticale NATO-a, trgovine, klimatske politike i energetskih veza Njemačke s Rusijom. Jedan od njihovih najpoznatijih susreta dogodio se tijekom prvog posjeta Angele Merkel Ovalnom uredu u ožujku 2017. Fotografi su zabilježili neugodan trenutak kada su novinari pozivali čelnike da se rukuju. Merkel se okrenula prema Trumpu i tiho upitala: "Želite li se rukovati?". Trump nije odgovorio, nego je nastavio sjediti spojenih ruku.

Tog se susreta Merkel prisjetila i u svojim memoarima iz 2024. godine. Napisala je da je Trumpu isprva pristupila kao "potpuno normalnoj osobi", ali je njihovu interakciju opisala kao "natjecanje: ti ili ja". Njihova su neslaganja s vremenom postala sve otvorenija. Trump je višekratno kritizirao Njemačku jer nije ispunila cilj NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu i optuživao Berlin da ne pridonosi dovoljno savezu. Prijetio je i carinama na izvoz njemačkih automobila te je kritizirao njemačku potporu plinovodu Sjeverni tok 2. Tvrdio je da se Berlin time previše izlaže ovisnosti o ruskoj energiji.

S druge strane, Merkel se protivila Trumpovim odlukama o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom. Nakon burnog samita G7 na Siciliji 2017., upozorila je da se Europa više ne može potpuno osloniti na druge. "Vremena u kojima smo se mogli potpuno pouzdati u druge su, donekle, gotova", izjavila je tada.

Bidenovi napori za obnovu savezništva

Bidenovi razgovori s Merkel bili su dio šireg plana za vraćanje povjerenja američkih saveznika nakon što je preuzeo dužnost u siječnju 2021. U knjizi opisuje kako je uvjeravao europske čelnike da će se Washington ponovno aktivno uključiti u rad međunarodnih institucija. Merkel, koja je bila na čelu Njemačke od 2005., tada se bližila kraju svog šesnaestogodišnjeg mandata i tijekom Trumpova predsjedništva postala je ključna figura u europskim raspravama o budućnosti zapadnog saveza.

Biden piše da je obnova odnosa bila prioritet, posebno zbog rastućih napetosti s Rusijom. Njegov opis zabrinutosti Angele Merkel oko Putina posebno je značajan s obzirom na kasniji razvoj događaja. Otkriva da su američke obavještajne službe tijekom cijele 2021. pratile zabrinjavajuće pokrete ruske vojske oko Ukrajine, mjesecima prije nego što je Putin pokrenuo invaziju u veljači 2022.

Navodi da mu je isprva bilo teško uvjeriti europske saveznike i ukrajinske dužnosnike da se Putin sprema za napad na cijelu zemlju. Na kraju je podijelio obavještajne podatke o ruskim planovima za državni udar u Kijevu, uključujući pripreme za propagandni video koji opisuje kao razrađenu, gotovo "holivudsku produkciju".

Drugi detalji iz memoara

Merkel je jedna od nekoliko međunarodnih ličnosti koje Biden spominje u svom osvrtu na predsjednički mandat. Memoari sadrže i opise odnosa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Biden piše da se isprva pitao ima li Zelenski dovoljno iskustva i otpornosti za suočavanje s vojnom krizom takvih razmjera.

Iako je na kraju pohvalio Zelenskog kao ratnog vođu, navodi da su povremeno imali napete odnose. Istaknuo je da ukrajinski čelnik zna biti "ćudljiv i tvrdoglav" i da "nije bio onoliko zahvalan koliko je očekivao" dok je tražio dodatno oružje i pomoć od Washingtona.

Biden se u knjizi osvrće i na povlačenje iz Afganistana u kolovozu 2021. Piše da su ga vojni i obavještajni čelnici uvjeravali da će afganistanska vlada opstati barem šest mjeseci nakon odlaska američkih trupa. Umjesto toga, te su se procjene srušile u nekoliko dana. Bivši se predsjednik prisjeća i susreta s obiteljima u zrakoplovnoj bazi Dover nakon bombaškog napada u kojem je poginulo 13 američkih vojnika. Priznaje da su ga neki rođaci smatrali odgovornim i da mu neki nikada neće oprostiti.