Američki zdravstveni sustav je slomljen. Može li Biden to promijeniti?

Foto: Joe Biden/Facebook

OD NULTOG dana predsjedničke administracije Joea Bidena jedini prioritet američke savezne vlade mora biti covid-19. Bez smanjenja broja smrtnih slučajeva i zaraženih ne može se provesti nijedna druga politika - ekonomski napredak, imigracijske reforme, pa čak ni ozbiljan pristup zaustavljanju klimatskih promjena. A ova rečenica djeluje u obrnutom smjeru, baviti se covidom-19 znači baviti se svim navedenim pitanjima, za Wired piše Adam Rogers.

Kao i svakom velikom stroju, saveznom javnozdravstvenom sustavu treba vremena i energije da postigne brzinu. Na vrhuncu učinkovitosti nije funkcionirao tijekom mandata Donalda Trumpa. Dakle, isprva se ništa neće promijeniti, a onda će se ipak nešto promijeniti. A tada će se sve promijeniti. Pod pretpostavkom da sve ide kako je planirano. Posljednjih godinu dana ništa nije išlo po planu, čak i kad je plan uopće postojao.

Američki sustav, slomljen i nedovoljno financiran, nije se mogao nositi s pandemijom

Prošli tjedan Biden je predstavio novi i agresivniji pristup, dio obećanja da će dopustiti znanosti vođenje politike tijekom svoga mandata. Američki javnozdravstveni sustav, slomljen i nedovoljno financiran, nije se mogao nositi s pandemijom, što zasad cjepivo čini najboljom i jedinom nadom u njenu kontrolu. No unatoč nevjerojatnoj brzini razvoja i testiranja, primjena cjepiva bila je, prema Bidenovim riječima, "sumoran neuspjeh". Biden je sada za cilj postavio 100 milijuna doza cjepiva u prvih 100 dana nove administracije.

To neće biti lako postići, ali je moguće. Biden je predložio širenje kriterija za cijepljenje, odnosno zaobilaženje sustava razina koji su razne vladine komisije predložile američkih saveznim državama u pokušaju da se u ubrzano cijepljenje uvede pravednost. Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama postavit će 100 centara za masovno cijepljenje na mjestima kao što su stadioni i kongresni centri, kao i mobilne centre za cijepljenje, rekao je Biden, koje će voditi FEMA i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a osoblje će činiti javnozdravstveni djelatnici, umirovljeni medicinski profesionalci, pa čak i vojska.

Naravno, da bi sve to funkcioniralo, vlada mora povećati proizvodnju cjepiva i poboljšati distribuciju. Prošli tjedan ministar zdravstva i socijalnih službi na odlasku Alexander Atar predložio je korištenje zaliha cjepiva Pfizera i Moderne koje se čuvaju za drugu dozu te omogućavanje cijepljenja svima starijima od 65 godina. Bilo je to neposredno prije nego što je The Washington Post izvijestio da nema dovoljno cjepiva za takvo nešto.

"Republikanski kolege odbijaju maske, zašto to rade? Vrijeme je za odrastanje"

"Naš plan je jasan koliko i smion, želimo besplatno cijepiti što više ljudi. Želimo otvoriti više centara za cijepljenje i mobilizirati više medicinskih ekipa te povećati zalihe i iskoristiti ih što je prije moguće. Bit će to jedan od najvećih izazova za našu zemlju ikad, ali imate moju riječ da ćemo u tome uspjeti", rekao je Biden prošlog petka.

Biden je također rekao da će uvesti obavezno nošenje maski kad god mu propisi to budu dopuštali te tražiti od svakoga da nosi masku. To je jedan od javnozdravstvenih napora koji bi mogao imati stvarni učinak, ali politizacija maski kompromitirala je njihovu učinkovitost.

"Iskreno, bilo je šokantno vidjeti članove Kongresa kako odbijaju nositi maske na sigurnim lokacijama dok je Kapitol bio pod opsadom ubojite rulje nasilnika. Republikanski kolege odbijaju maske, zašto to rade? Vrijeme je za odrastanje", izjavio je Biden.

Sve to ne samo da su dobre ideje nego su i jedine ideje. Njihov uspjeh ili neuspjeh bit će ključ za tumačenje ostatka Bidenova mandata. Biden je priznao da za te planove treba mnogo novca, što znači da se Kongres mora aktivirati. Ali javnozdravstveni djelatnici već godinu dana mole vladu da poduzme ove korake.

SAD nema jedinstven sustav

Činjenica je da savezne službe nemaju mnogo drugih poluga koje mogu povući. Kad je riječ o javnom zdravstvu, SAD je jedinstven među naprednim industrijskim zemljama po tome što nema jedinstveni sustav.

"Imamo 50 saveznih država i sedam teritorija i gotovo svi aspekti javnog zdravstva i zakona o javnom zdravstvu u njihovoj su nadležnosti. Dakle, savezna vlada može olakšati, može omogućiti, može podmititi i prisiliti, ali mi nemamo jedan sustav", rekao je za Wired Art Reingold, epidemiolog na Fakultetu javnog zdravlja Sveučilišta UC Berkeley.

Dakle, Bidenova vlada mora poticati kako bi popunila praznine. Javnozdravstvene agencije u saveznim državama željele su jasne informacije o broju infekcija i potom o dostupnim dozama cjepiva. Željele su pristup resursima i zaštitnoj opremi bez konkuriranja drugim saveznim državama. I željele su financije kako bi obnovile svoju ogoljenu infrastrukturu. Pandemije se ne događaju samo zbog dinamike prijenosa bolesti. One su posljedice sociopolitičkih struktura. Zemlje s dobro financiranim i visoko funkcionalnim sustavima javnog zdravstva i potporom svojih vlada jednostavno nisu imale stopu zaraze i umiranja kao Sjedinjene Američke Države.

U posljednjem desetljeću financiranje javnog zdravstva je prepolovljeno. Studija Kaiser Health Newsa i Associated Pressa prošlog ljeta otkrila je da se financiranje javnog zdravstva u saveznim državama smanjilo za 16 posto od 2010. godine, od 2008. je 38.000 djelatnika u javnom zdravstvu izgubilo posao.

"Većina saveznih država zna što im je potrebno ako imaju neke resurse kao što su IT sustavi i sustavi zapošljavanja. To znači da ćemo imati preciznije podatke, znat ćemo koja je trenutna razina procijepljenosti, što znači da sustav radi ponešto učinkovitije", kaže Marcus Plescia, glavni medicinski dužnosnik Asocijacije zdravstvenih djelatnika u saveznim državama i teritorijima.

Ovakve informacije uvelike smiruju ljude, čak i ako same informacije nisu posebno dobre. Bilo bi lijepo znati koji smo po redu za cijepljenje. Plescia također naglašava ono što su rekli i drugi stručnjaci za javno zdravstvo, da bi obnova ovlasti Centra za prevenciju i kontrolu bolesti kao najistaknutije savezne zdravstvene agencije dosta pomogla u smislu povjerenja i distribucije informacija. Rochelle Walensky, Bidenova kandidatkinja za vođenje CDC-a, vrlo je cijenjena u američkom javnom zdravstvu i već je priznala da su CDC-ovi znanstvenici početkom pandemije bili gurnuti u drugi plan.

"CDC moramo postaviti kao vodeću agenciju"

"Moramo postaviti CDC kao vodeću agenciju i dopustiti joj da radi ono u čemu je najbolja. Zapravo ne bismo trebali kontaktirati nikog drugog. Nije da postoji neki animozitet, nego se mora znati koga se sluša", objasnio je Plescia.

Na prošlotjednom seminaru Sveučilišta Johns Hopkins jedan je član Bidenove radne skupine za covid-19 otkrio još više detalja njegova saveznog plana. Celine Gounder, infektologinja na Sveučilištu New York, priznala je da cijepljenje ide sporo dijelom i zbog složenih preporuka CDC-ova Savjetodavnog odbora za imunizacijske prakse (ACIP).

"Neke smjernice CDC-a i ACIP-a, iako vrlo dobronamjerne u smislu spašavanja života i sprječavanja bolesti, i to na pravičan način, otežavale su provedbu cijepljenja na terenu. Moramo u osnovi pojednostaviti stvari", rekla je Gounder.

Čak i ako se proizvodnja cjepiva poveća, za što nema jamstva, logistika po načelu "neka dođu svi" već je na Floridi i nekim drugim mjestima pokazala da vodi do katastrofalnih redova i kaosa. Omogućavanje cijepljenja većem broju ljudi ne znači da će biti dovoljno ljudi za provođenje cijepljenja.

"Problem je dijelom u tome što nema dovoljno ljudi koji će davati injekcije, kao i to što nema dovoljno cjepiva. Novac je koristan. Nije sve u novcu, ali novac omogućava da se stvari pokrenu. Osoblje je problem, isto kao i opskrba cjepiva", kaže Nicole Huberfeld, profesorica zdravstvenog prava i politika na Sveučilištu u Bostonu.

Ova će ravnoteža ujedno biti i prvi test vrijednosti Bidenove administracije. ACIP-ove preporuke pokušale su riješiti manjkavu opskrbu cjepivom i posljedice socijalne neravnopravnosti.

"Čini mi se da smo toliko usredotočeni na učinkovitost na nacionalnoj razini da smo izgubili iz vida pravednost. Postoji znanstvena podloga zašto postoje te preporuke, a to je zbog nejednake raspodjele tereta bolesti, tereta hospitalizacija i tereta smrtnosti. Slažem se da trebamo cijepiti svakoga što je prije moguće, ali moramo biti promišljeni i fleksibilni u primjeni", kaže za Wired infektologinja Dječje bolnice Stanford i članica ACIP-a Grace Lee.

Borba za vrijednosti tako postaje veća i snažno će suprotstaviti Bidenovi administraciju Trumpovoj politici. Da je savezna vlada olakšala prijavu prema Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj skrbi (ACA), više ljudi bilo bi dijelom sustava i imalo osiguranje. Osim toga, centri za Medicare i Medicaid mogli su ranije dijeliti podatke o djelotvornom liječenju covida-19. Da su savezne zdravstvene agencije održavale brojnost ekipa za nadzor bolesti i praćenje kontakata, mogle su biti angažiranije prije godinu dana.

"Ovako je zdravstvena skrb bila potkopavana u posljednjih nekoliko godina. Okolnosti prije pandemije apsolutno su imale utjecaja na njenu ubojitost", rekla je Nicole Huberfeld.

Nacionalna stambena kriza znači da su ljudi nagurani u male životne prostore s mnogim drugim ljudima, a to olakšava širenje bolesti. Nacionalna zdravstvena kriza znači da ljudi nemaju pristup liječnicima i da postoje prethodna stanja zbog koji su skloniji ozbiljnim oboljenjima kad se zaraze koronavirusom. Nacionalna kriza rada znači da ljudi moraju raditi poslove koji ih izlažu riziku zaraze, alternativa je da uopće ne rade. Manjak saveznih politika o bilo kojoj temi, osim ograničenja imigracije i smanjenja poreznog tereta za bogate, značio je da nitko ne obraća pažnju na znakove predstojeće katastrofe, a još manje na samu katastrofu.

"Za razliku od Trumpove administracije, Bidenova zna što treba učiniti. Ne mora biti tako teško kao prije. Centralizirano donošenje odluka više će se temeljiti na dokazima i bit će usmjereno na suradnju sa saveznim državama i reduciranje rizika", kaže Huberfeld.

A ako sve to uspije, reakcija Bidenove administracije na pandemiju također bi mogla biti najbolji odgovor za 42 posto ljudi koji prema anketi CBS Newsa smatraju da je najveći izazov novog predsjednika politička podjela. Više od polovice republikanskih birača kaže kako ne vjeruje da je Bidenov izbor bio legitiman, možda je najbolji način da ih se pridobije da im se pruži zemlja u kojoj je ponovno sigurno posjetiti restoran, u kojoj su škole otvorene i u kojoj neće svakog dana umirati 4000 osoba, piše Rogers za Wired.

   




 

   

Embed from Getty Images

Pročitajte više