Premijer je u pratnji nedavno imenovanog ministra obrane Nikole Radovanovića otputovao u sjedište NATO-a, svjestan sve slabijih izgleda za primanje njegove zemlje u "Partnerstvo za mir" i u jednom od posljednjih pokušaja da spasi što se spasiti može. Terzić je predao i formalni zahtjev za primanje u NATO-ov program koji već okuplja sve zemlje regije osim BiH i Srbije i Crne Gore. Scheffer, međutim, nije imao puno toga ohrabrujućeg kazati Terziću.
Kako je novinarima kazao Scheffer, a svi bosanskohrcegovački mediji u ponedjeljak i utorak prenijeli kao udarnu vijest, razvoj događaja ne govori kako bi na summitu u Istanbulu moglo biti razmatrano primanje novih članica u "Partnerstvo".
Ta je poruka upućena podjednako BiH i SCG, a odnosi se na činjenicu kako se reforme u području obrane u ovim dvjema zemljama provode dobro, no da to ne može biti dovoljno za približavanje NATO-u sve dok su Radovan Karadžić i Ratko Mladić na slobodi, vjerojatno krećući se između ove dvije države.
De Hoop Scheffer i predstavnici zemalja-članica Sjeveroatlanskog vijeća (NAC) u petak će posjetiti Sarajevo u posljednjoj "izvidničkoj" misiji prije istanbulskog summita, no već sada je jasno kako samo Karadžićevo ili Mladićevo uhićenje može Bosni i Hercegovini otvoriti vrata pristupanja "Partnerstvu za mir".
Takvu tvrdnju na naslovnici u utorak iznosi i sarajevsko "Oslobođenje", pozivajući se na neimenovani izvor iz NATO-a koji ističe kako mnoge zemlje-članice Alijanse neće tolerirati činjenicu da je Karadžić na slobodi i stoga neće ni poduprijeti primanje BiH u "Partnerstvo".
Unatoč jasnim negativnim signalima što ih je dobio u Bruxellesu, premijer Terzić se ne predaje.
Njegovi napori su razumljivi jer sadašnjim vlastima u BiH očajnički treba bilo kakav uspjeh na vanjskopolitičkom planu kako bi popravili više nego skromni dosadašnji učinak.
U izjavi koju je dao njemu naklonjenom "Dnevnom avazu" Terzić je ustvrdio kako još sve nije gotovo te da za BiH još ima šanse "iako ona nije velika". "U politici je mjesec dana ogroman rok", kazao je Terzić potičući slabašnu nadu kako se u tom razdoblju Karadžić možda ipak može naći iza rešetaka.
Bosanskohercegovački premijer pritom se potužio na pogrešnu procjenu Zapada tvrdeći kako će ostanak njegove zemlje pred vratima "Partnerstva" zapravo biti nagrada ratnim zločincima.
Primljena u "Partnerstvo" ili ne, BiH će se nakon istanbulskog summita NATO-a naći na možda najznačajnijem raskrižju nakon rata.
S Karadžićem u zatvoru sve će biti lakše, a s njim na slobodi na drastičan način postavit će se pitanje odgovornosti vlasti Republike Srpske za tu činjenicu. Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown već je upozorio vlasti u Banjoj Luci kako bi u tom slučaju bio doveden u pitanje legitimitet Republike Srpske.
Svjesni te činjenice, najviši dužnosnici bosanskih Srba pokazuju sve više spremnosti govoriti i o do jučer zabranjenim temama. Predsjednik srpskog entiteta u BiH Dragan Čavić proteklog je vikenda tako po prvi put javno priznao kako su u Srebrenici 1995. godine počinjeni ratni zločini. Ta vrsta verbalne kooperativnosti možda je mogla biti dostatna prije pet ili više godina, no sada se od Čavića i njegovih suradnika očekuje puno više - konkretne akcije i konkretni ratni zločinci u zatvoru i to kao rezultat operacija entitetske policije.