BiH neće prihvatiti izvansudsku nagodbu sa Srbijom i Crnom Gorom

VLASTI Srbije i Crne Gore spremaju se ponuditi Bosnu i Hercegovini izvansudsku nagodbu kako bi se spriječilo suđenje pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu na temelju tužbe zbog agresije i genocida, podnesene protiv bivše SR Jugoslavije 1993. godine, no mali su izgledi kako bi takav prijedlog mogao biti prihvaćen u Sarajevu.

Kako je u utorak prenijelo sarajevsko "Oslobođenje", američki odvjetnik Francis Boyle, koji u ovom slučaju zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde, dobio je informaciju kako će predstavnici SiCG, predvođeni Tiborom Varadijem, u petak zatražiti obustavu sudskog postupka, a zauzvrat ponuditi izvansudsku nagodbu. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić odmah je takvu mogućnost odbio, prenosi list.

Za 25. lipnja zakazan je razgovor predstavnika BiH i SiCG s predsjednikom Suda pravde Shi Yiu Yongom kako bi se odredio termin početka usmene rasprave na temelju tužbe podnesene 1993. godine.

Rasprava bi trebala trajati do kraja ove godine, a presuda bi onda slijedila tijekom 2005.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kazao je kako nikakva službena ponuda o izvansudskoj nagodbi nije stigla u Sarajevo, no bez oklijevanja je konstatirao kako nema nikakvih izgleda da bi BiH pristala na to.

"Izvansudska nagodba nije moguća jer se nagodbe ne mogu postizati oko 200 tisuća žrtava agresije na BiH", kazao je Tihić.

On je istaknuo kako tužba ima smisla samo ako će se do kraja inzistirati da Međunarodni sud pravde potvrdi kako je SiCG izvršila agresiju na BiH i pri tom počinila genocid.

Druga faza postupka, na kojoj će BiH također inzistirati, biti će isplata ratne odštete.

Uporedno s najavama o novoj ponudi iz Beograda, tužba BiH protiv SiCG naišla je na obnovljene pritiske iz Republike Srpske usmjerene ka njenom povlačenju.

Najviši dužnosnici bosanskih Srba u ponedjeljak su uputili otvoreno pismo Visokom predstavniku za BiH Paddyju Ashdownu tražeći od njega da uloži svoj autoritet kako bi prvenstveno bošnjačka strana pristala na povlačenje tužbe protiv vlasti u Beogradu.

U pismu koje je prenijela većina bosanskohercegovačkih medija, srpski dužnosnici tvrde kako je tužba "protudaytonska i protuustavna" i kao takva usmjerena protiv pomirenja i obnove povjerenja u regiji.

Srpski dužnosnici nezadovoljni su činjenicom da tužba rat u BiH kvalificira kao agresiju podsjećajući kako su u Daytonskom sporazumu zbivanja od 1992. do 1995. godine opisana kao "tragičan sukob".

Oni također ističu kako je tužba nelegalna, jer je nakon Daytona nije potvrdila niti jedna institucija BiH.

Ashdownov glasnogovornik Julian Braithwaite izjavio je kako se Ured Visokog predstavnika ne kani miješati u ovaj spor, jer je to stvar domaćih vlasti i bilateralnih odnosa BiH i SiCG, dok je Sulejman Tihić kazao kako je zakonska utemeljenost tužbe nedvojbena te da nikakvog povlačenja neće biti.

Sakib Softić, koji također u ovom slučaju zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde, ocijenio je kako pismo iz Banje Luke nije nikakva slučajnost, nego dio kampanje koordinirane s vlastima u Beogradu.

"Oni sada nastoje kapitalizirati rezultate etničkog čišćenja", kazao je Softić komentirajući zahtjeve dužnosnika bosanskih Srba.

Pročitajte više