Konferencija u Sarajevu okupila je biskupe iz sedam zemalja jugoistoka Europe specifičnih po tome što u njima živi gotovo 130 milijuna stanovnika od kojih je katolika tek 3,3 milijuna.
Drastični primjer je Grčka gdje je udio katolika u ukupnom broju stanovnika tek 0,5 posto.
Predsjednik biskupske konferencije Grčke Franhgikos Papamanolis tako je iznio podatak da zbog malobrojnosti katoličke zajednice u toj zemlji Pravoslavna crkva s njom odbija svaki institucionalni dijalog smatrajući je minornom.
Biskup Grab je podsjetio kako Vijeće biskupskih konferencija Europe okuplja ukupno 36 država te da stoga ova organizacija želi biti mostom koji će povezati Crkvu u njezinu djelovanju kako na teritoriju koji je sada EU tako i na onome izvan nje.
Biskupi iz BiH, Albanije, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Srbije i Crne Gore te Makedonije u Sarajevu su raspravljali o stabilizaciji i socijalnim potrebama regije u čemu su sudjelovali i zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack te dužnosnici međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH.
Posebna tema rasprave bili su i odnosi kršćanstva i islama te pitanje sekularizacije u suvremenom društvu.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je kako su ovom prigodom razmijenjene dragocjene informacije koje dodatno pomažu rušenju predrasuda kao i prepoznavanju stvarnih problema.
Banjalučki biskup Franjo Komarica koji je ujedno i predsjednik Biskupske konferencije BiH novinarima je pojasnio kako je biskupima iz jugoistočne Europe predstavljena slika stanja u ovoj zemlji.
Istaknuo je kako će Crkva u BiH nastaviti ispunjavati svoju najvažniju poratnu zadaću a to je uspostava pozitivnog ozračja u zemlji koje će promovirati zajedničke vrijednosti i zalagati se za pravdu i pomirenje.
Komarica je međutim upozorio kako pravde i pomirenja ne može biti ako se ne dozna puna istina o stradanjima nedužnih ljudi. Pri tom je podsjetio da Banjalučka biskupija do danas nije dobila nikakav odgovor na zahtjev vlastima Republike Srpske da se utvrdi tko je ubio osam svećenika i redovnika s njezina područja i tko je rušio katoličke crkve u tom dijelu BiH u kojemu nije bilo ratnih razaranja.
Slučaj nestanka odnosno ubojstva svećenika iz Prijedora Tomislava Matanovića i njegovih roditelja samo je jedan od takvih u kojima vlasti RS odbijaju preuzeti odgovornost za počinjene zločine, kazao je Komarica.