Bitka kod Ninive (627.) bila je jedna od presudnih bitaka kasnoantičkog svijeta i ključni trenutak u dugotrajnom ratu između Bizantskog Carstva i Sasanidskog Perzijskog Carstva. Odigrala se u prosincu 627. godine u blizini drevne Ninive, na području današnjeg sjevernog Iraka.
Bizantsko-perzijski rat, koji je izbio početkom 7. stoljeća, isprva je išao u korist Perzijanaca. Pod vladavinom kralja Hozroja II., Perzija je osvojila Siriju, Palestinu, Egipat i dijelove Male Azije, dovodeći Bizantsko Carstvo na rub propasti. Car Heraklije, koji je preuzeo vlast 610. godine, proveo je niz dubokih reformi i nakon nekoliko godina obrane krenuo u smjele protunapade.
Heraklije je krajem 627. poveo vojsku duboko na perzijski teritorij. Kod Ninive suočio se s perzijskom vojskom pod zapovjedništvom generala Rahzada. Bitka se odvijala u zimskim uvjetima i magli, što je umanjilo perzijsku prednost u konjici. Bizantska vojska, iako brojčano slabija, iskoristila je teren i disciplinu. Prema izvorima, Heraklije se osobno borio u prvim redovima, a pogibija Rahzada ozbiljno je demoralizirala Perzijance.
Bizantska pobjeda kod Ninive bila je strateški razorna za Sasanidsko Carstvo. Iako sama Niniva nije bila osvojena, Perzija je ubrzo zapala u unutarnji kaos. Hozroj II. svrgnut je i ubijen 628. godine, a novi vladari bili su prisiljeni sklopiti mir. Bizant je povratio izgubljene teritorije, uključujući Jeruzalem i relikviju Svetog križa.
Bitka kod Ninive često se smatra posljednjim velikim sukobom dvaju antičkih imperija. Samo nekoliko godina kasnije, i Bizant i oslabljena Perzija suočili su se s novom silom - arapskim muslimanskim osvajanjima, koja su trajno promijenila političku kartu Bliskog istoka.