Potvrdivši kako će se nakon deset godina rada u Haaškom tribunalu polovicom ove godine vratiti u Australiju, zamjenik Carle del Ponte je, ne krijući razočarenje činjenicom da je Karadžić i danas slobodan, kazao kako hvatanje Sadama Huseina predstavlja najbolji dokaz da se sve može kada za to postoji politička volja.
"Smatram da je to (neuhićenje Karadžića) u prvom redu neuspjeh vlasti Bosne i Hercegovine, posebice Republike Srpske jer su oni izravno odgovorni zbog toga. Stabilizacijske snage (SFOR) također nisu položile ovaj ispit. Bilo je prilika da se Karadžića uhiti ali SFOR to nije učinio", kazao je neuobičajeno oštro Blewitt.
On tvrdi kako se Karadžić i dalje kreće graničnim područjem između BiH i Crne Gore, da je dobro zaštićen te da mu utočište pružaju Srpska pravoslavna crkva i njegovi brojni prijatelji iz Srpske demokratske stranke (SDS) koji su i danas na vlasti.
Odgovarajući na pitanje jesu li moguće sankcije protiv Republike Srpske zbog nesuradnje s ICTY-jem, Blewitt je kazao kako u to ne vjeruje.
On je podsjetio na primjer kada je ICTY zbog nesuradnje prijavio Hrvatsku Vijeću sigurnosti UN pa se ništa nije dogodilo.
Zamjenik glavne tužiteljice uvjeren je kako će do kraja suđenja Slobodanu Miloševiću optužbe protiv njega biti uspješno dokazane uključujući i onu za genocid.
Blewitt je potvrdio kako Tužiteljstvo trenutačno vodi još "12 do 15 odvojenih istraga" koje obuhvaćaju "od 26 do 30 ljudi".
Istrage bi trebale biti okončane do kraja ove godine a odnose se na Srbe, Hrvate i Bošnjake iz BiH, Srbe i Hrvate iz Hrvatske, Albance s Kosova i Makedonce iz Makedonije.
Ovisno o tome tko će biti optužen, neki od ovih novih slučajeva mogli bi biti prepušteni domaćem pravosuđu dok bi Tribunal zadržao ovlasti nad krupnijim slučajevima.