EUROZASTUPNICI su danas u Strasbourgu u raspravi o društvenim i gospodarskim posljedicama rata u Ukrajini podržali oporezivanje izvanredne dobiti koju su u krizi ostvarile energetske kompanije, a taj je višak hrvatska zastupnica Biljana Borzan nazvala ratnim profiterstvom.
Eurozastupnici su zatražili mjere solidarnosti s najpogođenijima energetskom krizom izazvanom ratom Rusije protiv Ukrajine i žele da se teret krize prerasporedi na one koji su u njoj ostvarili neočekivanu dobit.
Komisija je već iznijela svoje planove za takav privremeni namet, definiran kao porez solidarnosti.
Češki ministar Ivan Bartoš je, govoreći u ime Vijeća Europske unije kojim predsjeda njegova zemlja, istaknuo da EU traži zajednički odgovor kako bi europske "građane i tvrtke zaštitila od posljedica nepravednog rata" i osigurala im "održivu cijenu troškova života".
Paket mjera za suzbijanje krize
Očekuje se da će Europska komisija danas u Strasbourgu predstaviti konkretne prijedloge kako smanjiti visoke cijene energije, a među tim prijedlozima trebali bi biti onaj o zajedničkoj nabavi plina kako bi se izbjeglo da se članice na tržištu međusobno natječu za taj energent, novi ciljevi u štednji energije, pregovori s pouzdanim dobavljačima plina i ograničenje veleprodajnih cijena plina.
O tim i ostalim prijedlozima će u četvrtak i petak raspravljati šefovi država i vlada članica Unije na sastanku na vrhu u Bruxellesu prije njihovog mogućeg usvajanja u studenom.
Povjerenik Komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu odbacio tvrdnje da potpora Ukrajini isključuje potporu europskim građanima, što su svojim raspravama sugerirali uglavnom zastupnici desnih klubova i neovisni zastupnici, i ustvrdio da EU može i mora osigurati obje potpore.
Gentiloni je najavio da će Komisija predstaviti "golem paket" mjera za suzbijanje krize te da se o tome postupno postiže suglasnost među članicama.
Ograničenje cijena plina
Ograničenje veleprodajnih cijena plina podržava većina država članica, a protive se Njemačka, Danska i Nizozemska koje navode da bi to moglo dovesti do poremećaja na tržištu plina jer bi se proizvođači mogli okrenuti drugim tržištima, ostavljajući Europu bez plina.
Komisija također nije skrivala otpor prema toj ideji i umjesto toga zagovora da se kroz pregovore s pouzdanim dobavljačima plina, poput Norveške, dogovore niže cijene.
Markus Ferber je govoreći u ime kluba zastupnika Europske pučke stranke kritizirao odgovor Komisije rekavši da "slušamo što treba učiniti, ali je malo učinjeno". Odgovori i plan Komisije "nisu proaktivni, nego reaktivni", ocijenio je.
Predstavnica socijaldemokrata (S&D) Iratxe Garcia Perez je, kao i njeni kolege kasnije u raspravi istaknula da se odgovor Europske unije treba temeljiti na solidarnosti s najranjivijima jer "ljudi ne smiju birati između hrane i grijanja".
Borzan: Uzmimo bogatima, dajmo siromašnima
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (S&D) je rekla kako se trošak krize ne smije prebiti preko leđa građana, nego onih koji su u krizi značajno profitirali.
"Vrijeme je da uzmemo onima koji imaju, a damo onima koji nemaju. Nekima je kriza bogom dana! Digitalni divovi, premda ostvaruju goleme profite, otpuštaju radnike", rekla je Borzan.
"Farmaceutske tvrtke su prodajom cjepiva postale bogatije od država koju su javnim novcem subvencionirale razvoj tih istih cjepiva. Višak dobiti energetskih kompanija u ovoj godini će biti 200 milijardi eura. To je ratno profiterstvo", naglasila je.
"Trebamo zajedničku nabavu energenata, ograničiti cijene plina, odvojiti cijene plina od struje te zaustaviti špekulacije na energetskom tržištu", rekla je Borzan i pozvala da se izvanredna dobit koju u krizama ostvaruju kompanije dodatno oporezuje.
Pozivima na solidarnost s najugroženijima krizom pridružili su se i zastupnici klubova liberala (Renew), Zelenih i Ljevice
Zastupnici desnih klubova Identitet i demokracija (ID), Europskih konzervativaca i reformista ECR) kritizirali su sporost Komisije u odgovoru na krizu, a Poljak Zdzisław Krasnodębski iz redova konzervativaca rekao je da "treba preispitati cijelu energetsku i klimatsku politiku" Unije.
Dio nezavisnih zastupnika poput Gilberta Collarda smatra da se EU "uplela u rat u koji nije naš" te da bi se trebala usredotočiti na interes svojih građana.
Hrvatski nezavisni eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić zatražio je "da se nabave dovoljne količine jeftine energije, inače će nam kolabirati i gospodarstva i kućanstva" te ustvrdio da se energetska kriza neće moći još dugo vremena rješavati izvanrednim mjerama.
"Kad je naša Hrvatska bila u ratu, nitko nije ovako dijelio krizu s nama, nego smo još dobili i embargo na oružje. Ovakva samoubilačka politika treba se dokinuti", zaključio je Sinčić.