Ova tvrtka ima obvezu u tom razdoblju osigurati 300 milijuna dolara koji bi poslužili izradi studije izvedivosti te ekološke i ostale pratećih studija kao i izvedbenog projekta bosanskohercegovačke dionice koridora V c.
"Ukoliko oni uspiju osigurati ova sredstva, prići će se izradi elemenata za pravljenje koncesijskog ugovora", pojasnio je Dokić dodavši kako konačnu odluku o tome hoće li koncesija uopće biti dodijeljena donosi državno Povjerenstvo za koncesije koje još nije ni utemeljeno.
Ispuni li prvi uvjet, "Bosmal" bi koncesiju dobio na po malo čudan način - bez javnog natječaja - jer, kako je pojasnio Dokić, takvu mogućnost pruža postojeći državni Zakon o koncesijama ukoliko je u pitanju usluga koja se mora hitno pružiti i ukoliko je rječ o infrastrukturi namijenjenoj javnoj uporabi.
Koncesija se može dodijeliti na razdoblje od 30 do 50 godina a "Bosmal" je predložio da to bude 40 godina.
U pismu namjere što ga je "Bosmal" dostavio Vijeću ministara BiH predviđa se kako bi sama izgradnja 330 kilometara auto-ceste punog profila kroz BiH na pravcu sjever-jug trajala četiri godine dok bi još jedna godina trebala za pripremne radove.
"Bosmal" također predviđa kako bi provedba ovog projekta stajala 2,5 milijarde eura no ministar Dokić drži kako to nije realna cijena.
"Procjene su stručnjaka da bi projekt stajo tri do 3,5 milijarde eura", kaže Dokić.
On je potvrdio spremnost vlasti BiH da s Hrvatskom nastavi razgovarati o izgradnji koridora V c pa tako i tijekom posjeta premijera Ivice Račana Sarajevu najavljenog za 14. srpnja.
Sam je hrvatski premijer najavio kako će izgradnja koridora V c biti među najvažnijim temama njegovih razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima istaknuvši kako bi u ovom projektu željele sudjelovati i hrvatske tvrtke.
Ministar Dokić ističe međutim kako se vlastima u Sarajevu sada jako žuri te da više ne mogu čekati no pripravni su saslušati sve što Hrvatska ima ponuditi kao model.
On navodi kako je sada s Hrvatskom najvažnije dogovoriti čvorišne točke buduće auto-ceste.
Na sjevernom dijelu BiH nema posebnih dvojbi i Dokić je potvrdio kako bi auto-cesta u BiH ulazila kod Svilaja.
Južna spojnica međutim još nije definirana jer BiH nije donijela odluku želi li u tom dijelu dužu dionicu buduće Jadransko-jonske auto-ceste od 50-ak kilometara ili samo manju od tek nekoliko kilometara.
Odluka o tome trebla bi biti donesena najkasnije do kraja srpnja.
U međuvremenu, Vlada Federacije BiH raspisat će tender za izgradnju 10 kilometara auto-ceste između Sarajeva i Zenice kao sastavnog dijela budućeg paneuropskog koridora dok će vlasti Republike Srpske nastaviti s pripremama za gradnju auto-ceste Banja Luka-Gradiška koja bi se produžila do Okučana.
Vlasti u BiH također razmatraju mogućnost gradnje brze ceste Tuzla-Orašje koja bi završavala u Županji.