DAN NEZAVISNOSTI BiH slavi se u znak referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine održanog 29. veljače i 1. ožujka 1992. Obilježava se samo u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj potpuno ignoriran.
Akt je usvojen, ali srpski poslanici, okupljeni uglavnom oko SDS-a Radovana Karadžića, bojkotirali su ovaj dokument, žestoko se protiveći neovisnosti Bosne i Hercegovine.
Upravo je tada Karadžić, danas optuženik Haškog tribunala, izrekao svoju čuvenu prijetnju: "Nemojte misliti da nećete odvesti Bosnu Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer se muslimanski narod ne može obraniti ako bude rata ovdje.
Istog dana održan je sastanak poslanika Karadžićevog SDS-a, gdje je odlučeno da se osnuje Skupština srpskog naroda u BiH, čiji je simbolički i pravni nasljednik današnja Narodna skupština Republike Srpske. Ovo tijelo odlučuje organizirati plebiscit srpskog naroda o ostanku u saveznoj državi Jugoslaviji, pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje. Plebiscit je održan 9. i 10. studeni, a velikom je većinom odlučeno da Srbi hoće ostati živjeti u Jugoslaviji.
Skupština srpskog naroda dva mjeseca kasnije, 9. siječnja, usvaja Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, čime se formalno krenulo u separatističke procese unutar Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu Skupština SR BiH, na preporuku Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, raspisuje referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je održan 29. veljače i 1. ožujka.
Referendum je održan na cijelom teritoriju BiH, ali bosanski Srbi uglavnom su ga bojkotirali, što je i danas činjenica koja izaziva mnoga sporenja o karakteru nezavisnosti BiH. Na referendum je izašlo 63.7 posto građana BiH, a 92.7 posto onih koji su izašli glasali su za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.