Razlog tome je vjerojatno što su ljudi prezaposleni ili su u blagdanskom raspoloženju pa ne žele ići u bolnicu tijekom zimskih praznika, pišu znanstvenici u časopisu Circulation.
Sociolog sa Sveučilišta California u San Diegu David Phillips i njegovi kolege sa Sveučilišta Tufts u Bostonu otkrili su da je stopa smrtnosti od srčanih bolesti veća za 4.5 posto, a od nesrčanih za pet posto tijekom dvotjednih božićnih i novogodišnjih blagdana. U to nisu uračunata samoubojstva, ubojstva, različite nesreće ili smrti uzrokovane hladnoćom.
"Utvrdili smo da su smrtni slučajevi od kardijalnih i nekardijalnih bolesti zimi na vrhuncu, a još su izraženiji oko Božića i Nove Godine", rekao je Philips.
U blagdanskom razdoblju promatranom 26 godina, Phillips i njegov tim zabilježili su 42.000 "ekstra" smrtnih slučajeva. Taj fenomen nisu otkrili samo u dva slučaja - 1973. godine u doba naftne krize kada su ljudi rjeđe putovali i 1981. godine, kada su brojni Amerikanci pogođeni recesijom također ostali u svojim domovima.