KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Božinović na Stožeru: Sigurno nećemo sve otvoriti 1. ožujka

Foto: Pixsell/Robert Anic

DANAS je održana press-konferencija Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Članovi Stožera su govorili o cijepljenju i novom popuštanju mjera koje se očekuje za točno tjedan dana, ali i cijepljenju preko reda.

> Za točno tjedan dana očekuje se popuštanje mjera. Evo što se sve vjerojatno otvara

Press-konferenciju Stožera mogli ste pratiti uživo na Indexu

Na početku press-konferencije pročitane su današnje brojke o novim slučajevima zaraze u Hrvatskoj.

> Imamo 72 nova slučaja na 2242 testirana. Umrlo 20 ljudi

"Danas smo imali 72 novoevidentirana slučaja. U usporedbi s prošlim tjednima, nastavlja nam se blagi početak platoa, odnosno vrlo blagi porast u odnosu na prošle tjedne, imamo 2% više nego prošlog tjedna. Trenutna incidencija prosječna za RH je 111.2, najnižu incidenciju ima Istra 30.2. 14-dnevna stopa incidencije, kad gledamo zemlje EU, Hrvatska je na 3. mjestu. Nižu incidenciju imaju samo Danska i Finska. Trenutno najvišu incidenciju ima Češka. Do danas je od početka cijepljenja HALMED zaprimio 927 sumnji na nuspojave", rekao je Krunoslav Capak.

Krenula su novinarska pitanja.

O kašnjenju Moderninih cjepiva

"Moderna je najavila da će 25.2. isporučiti 16.800 doza cjepiva. Što se tiče ostalih, imamo najave i za ožujak, osim od Moderne. Samo su najavili da će u 3. mjesecu isporučiti 55.000 doza. To znači da bismo do kraja ožujka trebali primiti još 508.630 doza cjepiva", rekao je Capak.

"Ono što mogu reći je da smo nešto naučili na osnovi proljetnog vala i da smo prilagodili zdravstveni sustav novom načinu funkcioniranja. Svugdje u svijetu je jasno da su zdravstveni kapaciteti usmjereni prema rješavanju covid-problematike. Cijelu jednu zdravstvenu ustanovu u Zagrebu smo morali preusmjeriti na covid, to je bio način da rasteretimo i druge zdravstvene ustanove. Formirali smo i pozivni centar nakon što je Dubrava pretvorena u covid-bolnicu, da se riješe narudžbe koje su bile usmjerene prema Dubravi", rekao je Beroš o manjem broju pregleda i operacija u zdravstvenom sustavu.

"Pozivamo pacijente da se odazivaju na preventivne preglede. O tome moramo razmišljati i na temelju naših iskustava koja smo stekli u proljetnom valu postavili smo zdravstveni sustav da on pruža i drugu zdravstvenu zaštitu", rekao je Beroš.

O AstraZeneci i nošenju maski

"Stjecanje imuniteta koji štiti našu sluznicu od virusa, da on ne može obitavati tamo, je drugačiji tip imuniteta od onog koji se razvija cijepljenjem mRNA cjepivom. Nitko to u početku nije smatrao važnim od proizvođača cjepiva. Prvo takvo ispitivanje je objavila AstraZeneca i utvrdili su da njihovo cjepivo štiti i od transmisije virusa. Hoće li drugi proizvođači provesti takve studije, to ne znamo, vjerojatno će pokrenuti, kad će biti objavljene - vidjet ćemo. Mi u ovom trenutku ne bismo rekli nikom da ne nosi masku, učinkovitost cjepiva nije 100% nijednog, pa tako ni ovih. Dok se nama značajno ne smanji transmisija virusa, dotle je svima preporuka da nose maske", rekao je Capak.

O popuštanju mjera od ponedjeljka i otvaranju terasa kafića

"Razgovori su već počeli ovaj tjedan, ključni razgovori u vladu idu sredinom tjedna. Sve ovisi o situaciji koja je dobra unatoč blagom porastu. Hrvatska je u samom vrhu zemalja EU kad govorimo o incidenciji, od nas su trenutno bolje samo dvije zemlje, to govori o povoljnoj situaciji. Naravno da moramo nastaviti pratiti sve što se događa i u Hrvatskoj i oko nje i u tom smislu ćemo razgovarati i s resornim ministrima i cilj nam je da se što više toga normalizira, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene. Sigurno da mi 1. ožujka nećemo otvoriti sve kao što je bilo prije, ali ako se ovakvi trendovi nastave razvijati, da ono što jesmo najavljivali, a to je mogućnost popuštanja, to postoji. Sad nije trenutak da budem konkretniji, bar ne prije ovih sastanaka koji nam slijede", rekao je Božinović.

"Pratimo i lokalne situacije, ono što je bitno kad govorimo o lokalnim ili regionalnim zahtjevima stožera, uvijek je to na kraju odluka Nacionalnog stožera. Za svaku konkretni zahtjev lokalnih stožera odluku donosi Nacionalni stožer", rekao je Božinović.

O blagom rastu i utjecaju na popuštanje mjera

"Četiri dana je premalo da govorimo o trendu, imamo blagi porast. Mi sad u ovom trenutku možemo misliti da je to neka oscilacija, odnosno o stagnaciji pada. Vidjet ćemo kroz idućih nekoliko dana. Jedino se možemo nadati da je to jedna blaga oscilacija nakon koje će brojke nastaviti padati", rekao je Capak.

O cijepljenju preko reda

"Sva izvješća iz zdravstvenih ustanova su došla, većina govori da nije bilo cijepljeno previše mladih osoba bez komorbiditeta. Osim stručnog elementa, postoji i određena moralna i etička dilema, očekujem da će se i druge organizacije, poput HLK, uključiti. U Dubrovnik je zbog specifičnosti slučaja upućena zdravstvena inspekcija, ali povjerenstvo će sve utvrditi. U ovom trenutku na osnovu mog uvida u izvješća predominira stav da stručnih pogrešaka pri provedbi cijepljenja nije bilo", rekao je Beroš.

O masovnom cijepljenju u Zagrebu

"HZJZ je odlučio napraviti akcije cijepljenja na punktovima, sutra ćemo cijepiti na Mihaljevcu, Grad Zagreb će cijepiti u Štamparu, a kod nas u Ksaversku će dolaziti pacijenti s listi liječnika obiteljske medicine. Očekujemo da ćemo cijepiti 900-1000 osoba", rekao je Capak.

O testiranju turista u zračnim lukama

"O tome se i lani razgovaralo, da se omogući onima koji se vraćaju u svoje zemlje da naprave PCR test kod nas i da normalno pređu granicu u svojim državama. Mi ćemo to pokušati organizirati, dotad ima dovoljno vremena da se to proba organizirati. Da li će to biti baš na aerodromu, vidjet ćemo. Ono što moram napomenuti je da zasad ne postoji nijedna zemlja EU koja priznaje brze antigenske testove za prelazak granice", rekao je Capak.

O bacanju 15 doza cjepiva u Varaždinskoj županiji

"Ja ne znam za taj slučaj, trebao bih konkretne podatke. Očito kolege zbog pritiska koji je stvoren da se treba, ako ostane neka doza, aplicirati baš nekom tko je iz iste skupine... Mi smo cijelo vrijeme govorili da postoji ograničeno vrijeme i ako se ne potroši na vrijeme, onda to cjepivo nije za upotrebu, svakako ćemo zatražiti izvješće o tome kako je došlo do toga", rekao je Capak.

"Mislim da je to bilo prisutno u ranijim fazama cijepljenja, kad je odaziv u zdravstvenim ustanovama bio manji. Ravnatelj te zdravstvene ustanove mi je rekao da su imali problema prilikom animacije zdravstvenih djelatnika na cijepljenje, a osim toga, kao što svjedočite, izdali smo dodatne upute za postupanje s ostatkom cjepiva, te upute su najbolji odgovor na ovo pitanje, tako da bi ovakvih slučajeva trebalo biti što manje", rekao je Beroš.

Imamo li i dalje problem s isporukom cjepiva?

"Došlo je nešto više od 210.000 doza do sada, dakle ukupno do kraja ožujka bi trebalo doći više od 700 tisuća doza. Nama se kontinuirano događa da nas farmaceutska industrija obavještava ili o kašnjenju doza ili o smanjenju broja doza koje će isporučiti. Sad imamo čvrsta obećanja za ožujak, iako nemamo još točan broj doza i alokacije u drugom kvartalu, mi smo naručili više od 6 milijuna doza. Treba računati da je to za ogroman broj ljudi, više nego što nam treba. Nadamo se da ćemo do početka sezone cijepiti 50% populacije", rekao je Capak.

O čemu se razmišlja kad se govori o popuštanju mjera

"Činjenica je da je Hrvatska jedna od najotvorenijih članica EU. Kad govorimo o restrikcijama, barem ja to tako razumijem, postoje restrikcije koje se odnose na neke djelatnosti koje su već i otvorene. Ono što mi se čini važnim, kad već opet otvaramo pitanje tih mjera, mislim da postaje svima jasno da je taj naš model bio od prvog dana da, kad idemo u zatvaranje, da budemo postupni, ali tako i kad se govori o popuštanju, da to stavimo u kontekst ukupne situacije. Cilj je svima isti, da što više toga funkcionira, ali i da ne donosimo odluke koje ćemo uskoro nakon toga opet mijenjati. Sad smo pred prvom godišnjicom pojave korone u Hrvatskoj, ovo je trenutak kad bismo trebali postići novo, obnovljeno razumijevanje u ovoj pandemiji koja nas je zadesila, razumijevanje između različitih društvenih skupina, mlađih i starijih, svi smo mi pogođeni epidemijom na razne načine i svi trpe. Mislim da solidarnost o kojoj govorimo od prvog dana bi se trebala sve više orijentirati da postanemo svjesni rizika i problema koje epidemija donosi pojedinim dijelovima stanovništva, i to ne samo nekima nego svima. Od početka govorimo da su najugroženiji stariji i kronični bolesnici, ali oni sigurno nisu prvi koji traže da se mjere popuste. A kad se mjere popuste, oni su najugroženiji. Svatko bi morao vidjeti što može učiniti da zaštitimo one koji su najugroženiji, da svi vode računa u pridržavanju mjera i da inzistiraju od svih koji im dođu u blizini, pogotovo od mlađih, da drže distancu i nose masku. Želim reći da različite skupine bi trebale i zbog sebe trebali razmišljati o rizicima koje epidemija nosi za druge i ako to postignemo, bit će sve manje restrikcija, odnosno sve manje potrebe da se nešto nameće kao ponašanje. Činjenica da je zatvaranje, koje u Hrvatskoj nikad nije bilo, ali taj pristup otvori-zatvori, koji je bio u najvećem broju zemalja, iscrpljuje se i on mora biti krajnje sredstvo. Zato nam postoji konsenzus o tome na što bi određene društvene skupine trebale pristati, pa bi bilo manje pitanja o terasama i sličnom", rekao je Božinović.

O cijepljenju preko reda, što znači da "nema većeg odstupanja" od reda cijepljenja

"To znači da nisu cijepili veći broj mlađih osoba bez komorbiditeta. To bi značilo veći stručni propust. Ako je i bilo cijepljenja preko reda, to su bili stariji s visokim komorbiditetima, tu se onda radi o moralnoj odgovornosti. Poslali smo inspekciju u Dubrovnik i za sve one koji su mladi i cijepljeni su preko reda mora postojati određena odgovornost", rekao je Beroš.

"Moguće je očekivati broj mlađih koji su cijepljeni preko reda, povjerenstvo će detaljno utvrditi sva očitovanja", rekao je Beroš.

Znači li to da se slučajevi poput Borasa, Linića itd. smatraju moralnim propustom?

"Ništa nije crno-bijelo u toj situaciji, postoje smjernice HZJZ-a, one određuju prioritetne skupine. Njih bi se trebao držati svaki cjepitelj. Treba utvrditi sve okolnosti koje su se dogodile pri cijepljenju tih osoba, tražit ćemo očitovanje svih ustanova i onda će struka dati svoj sud. Možemo sad i već se razgovara o tome je li riječ o stručnom propustu ili moralnom i etičkom. Ako je cilj procijepiti što više građana, to je legitiman cilj. Drugo je ako dođe netko mlađi bez komorbiditeta prije nego što je red na njegovu skupinu", rekao je Beroš.

Pročitajte više