"Danas je naš savez suočen s novim neprijateljem koji je skrivio smrt nedužnih u New Yorku i Madridu", naglasio je Bush na svečanosti na kojoj su sudjelovali i premijeri sedam zemalja pristupnica, te premijeri tri zemlje, Hrvatske, Albanije i Makedonije, koje su se kandidirale za ulazak u NATO.
"Teroristi mrze sve što predstavlja naš savez, oni preziru našu slobodu, strahuju od našeg zajedništva i žele nas podijeliti. Neće uspjeti", rekao je američki predsjednik.
"Nikada se nećemo pokoriti nasilju malobrojnih, oduprijet ćemo se smrtnoj opasnosti terorizma i zajedno ćemo ga svladati", dodao je Bush.
Američki predsjednik je isto tako podsjetio da "svaka od sedam zemalja pridonosi uvođenju trajne slobode u Afganistanu i Iraku".
Osim premijera sedam novih članica na svečanosti u Bijeloj kući sudjelovali su i premijeri Hrvatske, Albanije i Makedonije, koje također žele što brže u NATO i u tome imaju punu potporu Sjedinjenih Država.
Njihovo pozivanje na svečanost proširenja pokazuje da SAD ne kani stati sa širenjem NATO-a nego da ozbiljno računa i s njima.
Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom predstavljao Hrvatsku, ocijenio je da je poziv njemu i premijerima Albanije i Makedonije "vrlo jasan signal" da NATO ozbiljno shvaća kandidaturu tri zemlje .
Tijekom svečanosti u Washingtonu zajedno s drugim premijerima Sanader se susreo s Bushem, potpredsjednikom Dickom Cheneyem, državnim tajnikom Powellom i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom.
Sanader je novinarima prije svečanosti rekao kako Hrvatska nije zadovoljna samo politikom "otvorenih vrata" za NATO i najavio da će zatražiti od predsjednika Busha i drugih najviših američkih dužnosnika da se na summitu NATO-a u Istanbulu u lipnju "vrlo jasno kaže da je Hrvatska sljedeća koja će ući u NATO".
Američki Kongres namjerava uskoro rezolucijom pozvati čelnike zemalja NATO-a da razmotre proces širenja i na Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju ne kasnije od 2007. godine.
Današnjim uručenjem dokumenata o članstvu, NATO, koji je osnovan 1949. godine kao odgovor na prijetnju Sovjetskog Saveza, proširio se sa 19 na 26 zemalja članica, a po prvi puta su u članstvo ušle i bivše sovjetske republike.
Savez se po osnutku sastojao od dvanaest zemalja članica: Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, Sjedinjenih Država, Belgije, Velike Britanije i Kanade.
Tijekom Hladnog rata u NATO su ušle Njemačka, Grčka, Španjolska i Turska, a tijekom devedesetih i nekadašnje članice Varšavskog pakta Češka, Mađarska i Poljska.
(Hina) xtm/xsl/xdv ydv