Čačić nezadovoljan što izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima nisu u hitnoj saborskoj proceduri

MINISTAR javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nezadovoljan je što Hrvatski sabor nije uvažio vladin prijedlog i po hitnom postupku donio izmjene i dopune Zakona o brdskoplaninskim područjima koji bi za 10 gradova i 28 općina omogućio da od 1. srpnja budu nositelji povlastica važnih za njihov daljnji opstanak.

Tu su područja Gorskog Kotara, Senja i Karlobaga, Dalmatinske zagore i malih zagorskih brdskih općina, krajeva za koje nitko u Hrvatskoj ne može tvrditi da ne zna da zaslužuju svu potporu državnog budžeta, rekao je Čačić na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu obnove.

Potporu ministru Čačiću na konferenciji za novinare iskazali su i gradonačelnici devet od ukupno 10 gradova na koje bi se budući zakon trebao odnositi, ali je i gradonačelnik Senja, koji je bio odsutan jer je na službenom putu, za donošenje zakona, rekao je Čačić.

Čačić i gradonačelnici najavili su da će uputiti apel svim parlamentarnim strankama, da se pogreška ispravi i da Sabor ipak po hitnom postupku donese taj zakon.

Ideja tog novog zakona je pokušati brdsko-planinska područja dovesti u koliko-toliko ravnopravnu poziciju s drugim krajevima Hrvatske i dati im mogućnost da barem opstanu, rekao je Čačić.

Podsjetio je da su Ministarstvo financija i Vlada prihvatili model izmjena spomenutog zakona te da u saborsku proceduru uđe po hitnom postupku.

"Zakon nije u hitnoj saborskoj proceduri jer je Mato Arlović (SDP) u saborskom Odboru za zakonodavstvo za to dobio potporu, s obrazloženjem da ima još nešto dodati predloženim izmjenama i jer misli da se zakon neće moći provoditi još nekoliko godina jer nema programa održivog razvoja", rekao je Čačić.

"Tu je vidljivo nerazumijevanje", rekao je i objasnio da se predlažu mjesečni izravni transferi iz proračuna koji ne ovise ni o kakvom programu.

Pojasnio je da se predloženim izmjenama predviđa da sve što se ubere po poreznom osnovu vrati tim općinama i gradovima i još godišnje, iz državnog proračuna doda 140 milijuna kuna.

Koncept je izbiti središnjem budžetu ingerencije i dati ih lokalnoj samoupravi, kako bi svojim odlukama osigurale opstanak.

Pročitajte više