VLADA pozivanjem predstavnika trgovačkih lanaca na sastanak da bi ih "uvjerila" da spuste cijene izvodi performans s ciljem uvjeravanja građana Hrvatske da su oni zaslužni za najavljeni pad cijena. Razlog zbog čega se sada ide u nešto takvo je jednostavno tajming, činjenica da svi znakovi upućuju na to da će prestati rast cijena, pa čak se u nekim stvarima i preokrenuti u smanjenje cijena.
Podsjetimo, vlada je pozvala na sastanak predstavnike trgovačkih lanaca na pregovore o snižavanju cijena. S obzirom na to da se raspravljalo o preko 1300 artikala koji se prate preko vladine stranice za praćenje cijena, a kojima je u prosjeku cijena narasla od početka godine, dogovor je postignut iznenađujuće brzo.
Brzina sporazumijevanja između vlade i trgovačkih lanaca se rijetko viđa kada su posrijedi pregovori među kompanijama o puno manje bitnim temama nego što je snižavanje cijena proizvoda, a kamoli između države i predstavnika poslovnog sektora.
Premijer Andrej Plenković se tako prikazuje kao spasitelj građana jer će zaustaviti rast cijena, a ustvari bi cijene počele padati s njim ili bez njega. Upravo je brzi dogovor s trgovačkim lancima dokaz toga. Oni sami znaju da će morati spuštati cijene, pa su zato olako pristali na Plenkovićevo "uvjeravanje".
Iz UGP-a tvrde da je sve samo predstava za javnost, traže se ostavka Filipovića
Cijelu situaciju je za Index.hr komentirao predsjednik udruge Glas poduzetnika (UGP) Hrvoje Bujas. Smatra da se radi samo o igrokazu za mase kojima se želi skrenuti pozornost s bitnih tema.
"Meni je ovo spektakularan igrokaz. Plenković i Filipović su napravili performans u kojem pozivaju predsjednike uprava trgovačkih centara na sastanak, pa ispada da će trgovački lanci smanjivati cijene zbog njih. Zanimljivo da ih nije pozvao prije sezone."
"Po završetku turističke sezone će cijene ionako padati, a sada vlada radi spin gdje će po nekakvom kvazisocijalističkom modelu utjecati na cijene. I to ni manje ni više nego hitnim sastankom u Banskim dvorima", navodi.
"Cijeli proces je netransparentan. Pozivaju se trgovački lanci jedan po jedan, i nitko ne zna što se dogovaralo. Moglo se ponuditi bilo što u zamjenu za navodno snižavanje cijena, uvjetovati ili obećati, a da nitko to od javnosti ne može znati. Zašto nisu pozvane udruge civilnog društva i zašto sadržaj pregovora nije objavljen javno?" upozorava.
"To im služi da bi se pokazali kao "spasitelji", a ustvari to će biti kratkoročna priča, idealna za skrenuti pozornost s pravih tema, kao što su HEP, nekorištenje sredstava NPOO, nedostatak kvalitetne ekonomske politike. Jedan opći nerad se zamagljuje sastancima i iskorištavanjem prilike", tvrdi Bujas.
"Što sve trebaju napraviti da bi skrenuli pozornost s ključne teme, HEP-a? UGP zahtijeva ostavku Filipovića, a ovi igrokazi kojima je cilj prikrivanje pravih problema su ispod razine ozbiljnih država."
Cijene će početi padati zbog kraja sezone, s ili bez vladinih "dogovora"
Više je pokazatelja koji upućuju na skori prestanak rasta i početak pada cijena. Jedan od glavnih je činjenica da završava turistička sezona. Zbog manje turističke potrošnje, tj. odlaska turista, past će ukupna potrošnja u državi, a to će prisiliti trgovce da spuste cijene da bi smanjili pad prometa.
Na to upućuju i povijesni podaci o mjesečnim kretanjima cijena kroz godinu. Izuzmu li se 2020., 2021. i 2022. zbog toga što se ne radi o "normalnim" godinama, zadnja tri mjeseca u godini su razdoblje kada cijene u Hrvatskoj padaju.
Godina se u Hrvatskoj, naime, može podijeliti na dva dijela: u prvom polugodištu cijene iz mjeseca u mjesec rastu, a u drugome padaju. To pokazuje prosječna stopa promjene cijena po mjesecima od 2010. do 2019.
Posebno se to odnosi na studeni i prosinac, u kojima nije zabilježen pad cijena na mjesečnoj razini još od 2011. Od 2010. do 2019. cijene su u prosincu uvijek padale na mjesečnoj razini, u studenome su padale svake godine osim 2011. i 2010. Predviđanje da će cijene krajem godine početi padati u Hrvatskoj je dosta sigurno, osim u iznimnim godinama kao što su bile prethodne tri.
Jasno je i zašto se cijene tako kreću. Pametno je pred sezonu povećati cijene zbog dolaska velikog broja turista s većom platežnom moći, a kada odu, smanjuju cijene zbog pada potrošnje zimi kada ostaju samo domaći kupci.
Naravno, takve promjene su najizraženije na obali i posebno po pitanju cijena usluga. Ali i cijene hrane imaju u prosjeku tendenciju snižavanja.
Pad cijena se očekuje u cijeloj EU
No i bez toga je jasno da će rast cijena početi padati. Zapravo je vrhunac rasta cijena davno prošao, s vrhuncem u zadnjim mjesecima prošle godine. Na godišnjoj razini je u prosincu 2022. rast cijena u skupini Hrana i bezalkoholna pića iznosio 19 posto, a u rujnu ove godine se smanjio na 12.6 posto. Prva procjena za kolovoz pokazuje daljnji pad godišnjeg rasta cijena Hrane, pića i duhana na 10.1 posto.
Zbog loše ekonomske situacije u EU i usporavanja gospodarstava država članica cijene će općenito padati u svakom segmentu, pa tako i maloprodaji. Štednja koju su građani i kompanije akumulirali za vrijeme pandemijskih 2020. i 2021. se otopila, a to znači manje osobne potrošnje. S problemima se suočavaju i druga dva najveća gospodarstva na svijetu, SAD i Kina.
U 2022. su rast cijena gurali rast cijena energenata (nafte i plina) koji je počeo još krajem 2021., ali je intenziviran početkom rata u Ukrajini. To je dovelo do rasta troškova proizvodnje hrane, jer gorivo i gnojivo čine najveći dio ukupnih troškova poljoprivrednih proizvođača. Također su sredinom godine počele rasti cijene prehrambenih sirovina zbog šokova u svjetskoj opskrbi uzrokovanih ratom u Ukrajini.
Stvoreni su savršeni uvjeti za rast opće stope inflacije, kao i rasta cijena hrane. Vrhunac je do početka ove godine prošao i inflacija se smanjuje, iako ne toliko brzo koliko bi građani htjeli.
Zašto je sve tako tajno?
Valja se prisjetiti da ovo nije prvi put kako vlada ograničava cijene. U rujnu prošle godine su ograničene cijene devet proizvoda: šećera, svinjske lopatice, svinjskog vrata, suncokretovog ulja, mljevenog mesa, mlijeka, cijelog pileta, glatkog brašna i oštrog brašna.
Novo ograničenje je provedeno u tajnosti, iza zatvorenih vrata, bez nazočnosti medija i udruga, sa svakim trgovački lancem pojedinačno. Ne može se znati što je dogovoreno, samo se može vjerovati Plenkoviću, Filipoviću i predstavnicima trgovačkih lanaca.
Ni trgovački lanci ne znaju što je dogovoreno s ostalim trgovačkim lancima. Teoretski su mogle biti obećane određene privilegije nekima od njih, a drugima samo izrečena prijetnja.
Glavni izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško je izjavio nakon sastanka u vladi da će Konzum u sklopu inicijative za smanjenje cijene iz potrošačke košarice od petka krenuti s akcijama i snižavanjem cijena. Sastanku je prisustvovalo čak pet ministara - Oleg Butković, Davor Filipović, Marko Primorac, Marija Vučković i Marin Piletić
Najveći problem od svega je tajnost. Ne zna se o čemu se točno pregovaralo, kako su tekli pregovori, što je obećano i dogovoreno. Od građana se očekuje da slijepo vjeruju vladi i trgovačkim lancima.