Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić potvrdio je danas da će Vladin antiinflacijski paket mjera biti predstavljen sutra, poručivši da će se mjerama pokušati disciplinirati pojedine segmente agregatne potražnje.
U izjavi nakon sastanka parlamentarne većine, Ćorić je izvijestio da je koalicijskim partnerima predstavljen paket antiinflacijskih mjera s kojim će u četvrtak biti upoznata i javnost. Partneri su paket podržali, a Ćorić vjeruje da će naići i na potporu stručne javnosti.
O detaljima paketa, kojim se "adresira povećana agregatna potražnja u Hrvatskoj", nije želio govoriti, no dodatno je pojasnio prošlotjednu izjavu da će paket služiti "hlađenju" gospodarstva. Rekao je da se pojam "zagrijanosti ekonomije" u ekonomskoj teoriji vrlo uobičajeno koristi za situacije kada nešto više stope gospodarskog rasta djelomično "prelijevaju" i na cijene.
"To je situacija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je.
Neće biti rezanja plaća javnom sektoru
Kazao je da je inflacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dobrim dijelom posljedica događanja na Bliskom istoku, međutim na nju utječe i domaća ekonomija svojom aktivnošću, koja je "u pravilu višestruko jača od, primjerice, one na razini eurozone".
"Ideja s kojom smo išli u ovaj paket (...) jest da tu 'zagrijanost' na neki način smanjimo, što će značiti da će mjere s kojima idemo pokušati disciplinirati pojedine segmente agregatne potražnje", izjavio je Ćorić.
"Ono o čemu ćemo razgovarati u četvrtak i u nadolazećim danima, kroz rasprave na ovu temu, tiče se prije svega dijela inflatornih pritisaka koji su generirani u samoj ekonomiji, dakle u različitim segmentima potrošnje. U tom smislu (...) ovaj paket usmjeren je na sve segmente gospodarstva", zaključio je.
Upitan o kritici sindikata "da će se inflacija lomiti preko njihovih leđa" te hoće li biti "rezanja" plaća u javnom sektoru, Ćorić je rekao da paket nije promišljen na taj način, odnosno da se u njegovoj konstrukciji uopće nije išlo za tim da "naši socijalni partneri budu oštećeni". "To nije bila opcija", poručio je.
"Raduje me odbijanje MOL-ovog odštetnog zahtjeva"
Na pitanje novinara kako dugoročno vidi situaciju oko Ine i MOL-a, Ćorić je podsjetio da je, kada je još bio ministar gospodarstva, napravljena evaluacija i Mađarima prezentirani uvjeti u okviru kojih je Hrvatska spremna preuzeti njihov udio u Ini, no MOL na te uvjete nije pristao.
I proteklih godina, kada nije bio član Vlade, vođeni su razgovori na tu temu, kazao je Ćorić, poručivši da Republika Hrvatska ima trajnu želju preuzeti Inin posao. "Međutim, postavlja se pitanje je li to, s obzirom na pozicije mađarske strane, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno moguće", izjavio je.
Rekao je i da ga raduje odbijanje MOL-ovog zahtjeva pred Međunarodnim arbitražnim sudom, kojim je mađarska kompanija tražila odštetu od Republike Hrvatske zbog navodne povrede ugovora o plinskom poslovanju.
"Naravno da nas to raduje, Republika Hrvatska je uštedila određen novac (...) i pokazala prije svega pred arbitražnim sudom da je u kontekstu ovih zahtjeva Hrvatska u pravu, a da oni (MOL, op. a.) nisu bili objektivni", kazao je Ćorić.
Podsjetimo, MOL je arbitražu protiv Republike Hrvatske pokrenuo 2023. godine, a tijekom postupka tvrdio je da je Hrvatska povrijedila Ugovor o plinskom poslovanju i Prvu izmjenu ugovora o plinskom poslovanju te tražio naknadu štete u iznosu većem od 36 milijuna eura, odnosno alternativno naknadu štete za Inu u iznosu većem od 91 milijun eura.