INFLACIJA u Hrvatskoj u rujnu je ubrzala na 4,7 posto, a najveći pritisak na rast cijena ponovno dolazi iz energetskog sektora. Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da bi bez Vladinih mjera inflacija bila osjetno viša te najavljuje da država i dalje ima prostora za intervencije, posebno kada je riječ o gorivu.

Međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 4,7 posto, što je 0,5 postotnih bodova više nego u kolovozu. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su 0,9 posto, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku. 

Komentirajući nove podatke, ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da je glavni izvor aktualnog inflacijskog pritiska energetika. Cijene energenata u rujnu su bile 20,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Istodobno, u kategorijama hrane, pića i industrijskih proizvoda, prema ministrovim riječima, nije zabilježen značajniji novi pritisak na cijene.

"Ono što je pozitivna vijest u okviru ove negativne je činjenica da u segmentu hrane, pića i industrijskih proizvoda bilježimo stagnaciju cijena", rekao je Ćorić.

Energija ponovno glavni pokretač inflacije

Ćorić smatra da bi aktualne visoke stope inflacije mogle potrajati i u idućim mjesecima, osobito ako ne dođe do smirivanja geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i posljedičnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.

Posebno je istaknuo utjecaj cijena energenata na ostatak gospodarstva. Prema njegovu objašnjenju, rast cijena goriva i drugih energenata postupno se može ugrađivati u cijene različitih proizvoda i usluga.

Kao primjer je naveo ugostiteljstvo. Cijena usluge u restoranu, objasnio je, osim troška rada i nabave robe, uključuje i troškove energije, prijevoza i drugih režija. Zbog toga se promjene cijena energenata ne mogu potpuno odvojiti od kretanja cijena drugih proizvoda i usluga.

Ipak, ministar ističe da za sada nema snažnijeg prelijevanja energetskog šoka na druge dijelove potrošačke košarice.

"Bez Vladinih mjera inflacija bi bila oko 7 posto"

Ćorić je pritom naglasio da je Vlada kroz intervencije u cijene električne energije, plina i goriva pokušala ograničiti učinak energetskog šoka na građane i gospodarstvo.

Prema izračunima koje je spomenuo, da nije bilo tih mjera, trenutačna stopa inflacije bila bi oko 7 posto na godišnjoj razini.

Kada je riječ o gorivu, ministar je rekao da Hrvatska još ima određeni manevarski prostor za ublažavanje mogućih novih cjenovnih šokova.

Podsjetio je da je Hrvatska među prvim članicama EU-a tražila mogućnost intervencije u dijelu europske trošarine na gorivo. Prema njegovim riječima, od predviđenog prostora od oko 21,8 eurocenta iskorišten je dio, što znači da još postoji prostor za dodatne poteze ako cijene ponovno snažnije porastu.

"Imamo još određeni manevarski prostor za zaustavljanje eventualnih cjenovnih šokova u narednom razdoblju", rekao je Ćorić.

Očekuje se pad cijena goriva

Na pitanje što građani mogu očekivati od idućeg tjedna, Ćorić je rekao da prema informacijama kojima raspolaže postoji mogućnost pada cijena benzina.

Dodao je da se pitanje eventualnog prelaska na svakodnevno formiranje cijena goriva još razmatra u Ministarstvu gospodarstva te da će o tome više informacija dati resorni ministar.

Ćorić nije želio komentirati izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj zabrani izvoza dizela u Europu.

No, govoreći općenito o energetskoj sigurnosti, upozorio je da je Europska unija zbog ograničenih vlastitih energetskih resursa posebno osjetljiva na globalne poremećaje.

Prema njegovim riječima, energetska ovisnost jedan je od strukturnih problema europskog gospodarstva koji je posebno došao do izražaja nakon 2022. godine.

Hoće li se poskupljenje energije preliti na hranu?

Jedno od pitanja na konferenciji odnosilo se na mogućnost novog rasta cijena hrane zbog skuplje energije.

Ćorić smatra da zasad nema razloga očekivati snažnije prelijevanje energetskog šoka na hranu.

"Kad do sada nije došlo, vjerujemo da do toga neće doći", rekao je.

Rekao je da na cijene hrane utječe velik broj čimbenika, od vremenskih uvjeta i domaće proizvodnje do uvoza i kretanja cijena na međunarodnom tržištu.

Prema njegovu tumačenju, činjenica da se dio potreba može podmiriti uvozom također može ublažiti utjecaj eventualnog pada domaće proizvodnje na krajnje cijene.

Ćorić: Kupovna moć nije smanjena

Ministar odbacuje tezu da bi slabiji rast cijena hrane mogao biti posljedica pada kupovne moći građana.

Kazao je da osobna potrošnja i dalje raste te da su plaće tijekom duljeg razdoblja rasle brže od inflacije.

"Ne svjedočimo manjoj kupovnoj moći. Dapače, podaci pokazuju da osobna potrošnja i dalje raste", rekao je.

Kada je riječ o cijenama hrane, Ćorić je kao jedan od mogućih razloga za njihovo smirivanje naveo i Vladinu najavu oporezivanja prekomjernih marži.

Prema njegovu tumačenju, sama najava takve mjere mogla je imati preventivan i psihološki učinak na poslovne subjekte.

Najavljene promjene poreza na prekomjerne marže

Ćorić je porez na prekomjerne marže opisao kao preventivnu mjeru. Prema njegovim riječima, kompanije koje su tijekom razdoblja nakon najave smanjile marže mogu izbjeći njegov učinak, dok će oni koji su zadržali povećane marže biti obveznici poreza ako ispune propisane uvjete.

"Neki da, neki ne", rekao je odgovarajući na pitanje tko će na kraju plaćati taj porez. Istodobno je naglasio da je cilj mjere utjecati na ponašanje tržišnih sudionika, a ne samo prikupiti dodatne prihode u proračunu.

Ćorić je ponovno potvrdio svoju raniju procjenu da bi se hrvatska stopa inflacije tijekom sljedećeg razdoblja trebala približavati prosjeku europodručja.

Objasnio je da očekuje smirivanje dijela inflacijskih pritisaka zbog baznih učinaka, ali i postupno približavanje kretanja hrvatskog gospodarstva gospodarskim kretanjima u ostatku eurozone.

Pritom je naglasio da očekuje nastavak relativno snažnog gospodarskog rasta Hrvatske u odnosu na prosjek EU-a i europodručja.

Minimalna plaća trebala bi rasti

Na konferenciji se govorilo i o minimalnoj plaći za iduću godinu. Ćorić je rekao da odluka treba biti donesena do kraja listopada te da gospodarski uvjeti upućuju na mogućnost njezina povećanja.

Kao jedan od razloga naveo je činjenicu da bi, prema trenutačnim procjenama, ovogodišnja inflacija mogla biti nešto viša od četiri posto, ali ipak niža od ranije projiciranih 4,9 posto.

Prema ministrovim riječima, povećanje minimalne plaće trebalo bi spriječiti značajniji pad životnog standarda ljudi koji primaju najniže plaće. O konkretnom iznosu povećanja nije govorio.

Na pitanje o godišnjem dodatku za umirovljenike i neslužbenoj informaciji da bi mogao iznositi osam eura, Ćorić nije potvrdio taj iznos.

Rekao je da će Vlada idućeg tjedna predstaviti proračunske planove, nakon čega će biti moguće govoriti konkretnije o mjerama i izdvajanjima.