UKLJUČENOST male američke tvrtke, povezane s ljudima bliskima predsjedniku Donaldu Trumpu, u energetski projekt u Bosni i Hercegovini, vrijedan više od 1.5 milijardi dolara, otvorila je pitanja o tome kako bi Bijela kuća mogla koristiti svoj utjecaj u toj nestabilnoj balkanskoj državi, piše CBS News.

Američki zastupnici optužuju Trumpovu administraciju da je ukidanjem sankcija čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku pokušala obogatiti i ojačati Trumpove saveznike, pritom potkopavajući dugogodišnje interese američke vanjske politike u regiji.

Dodik: Da Trump nije pobijedio, danas bismo bili politički mrtvaci

U nedjelju je Dodik hvalio Trumpa nakon što je njegova nacionalistička stranka osvojila jedno od tri mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, koja su prema složenom sustavu podjele vlasti u zemlji raspoređena između Bošnjaka, Srba i Hrvata.

"Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, danas bismo vjerojatno bili politički mrtvaci", poručio je Dodik pristašama u govoru u kojem je također zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na potpori.

AAFS Infrastructure & Energy, tvrtka osnovana prošle godine u SAD-u, na čijem su čelu bivši Trumpov odvjetnik Jesse Binnall i Joseph Flynn, brat Trumpova saveznika generala Michaela Flynna, blizu je dobivanja ugovora za razvoj plinovoda Južna interkonekcija.

Dugo se protivio projektu

O projektu plinovoda bosanski dužnosnici razgovaraju godinama, no Dodik, koji ima bliske veze s Kremljem, dugo mu se protivio. Međutim, Dodik, čija stranka ima pravo veta u parlamentu BiH, rekao je da neće blokirati prijedlog nakon što je prošlog travnja objavljeno da je AAFS uključen u projekt.

Šest mjeseci ranije Trumpova administracija ukinula je sankcije Dodiku, koje je američko Ministarstvo financija uvelo gotovo desetljeće prije.

Plinovod bi povezao Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom, omogućujući BiH uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). Projekt, vrijedan oko 1.7 milijardi dolara prema hrvatskoj vladi, pomogao bi Bosni i Hercegovini smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina.

AAFS se na svojoj internetskoj stranici opisuje kao tvrtka usmjerena na "energetsku sigurnost, strukturiranje projekata, usklađivanje kapitala i dugoročni razvoj regionalne infrastrukture". Čini se da tvrtka nema dokazano iskustvo u sličnim energetskim projektima.

Sankcije uvela Obamina administracija

Separatistički čelnik Dodik, koji je donedavno bio predsjednik Republike Srpske, entiteta kojim upravljaju bosanski Srbi, dugo je optuživan za potkopavanje Daytonskog sporazuma.

Sankcije, koje su uključivale zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, uvela je administracija Baracka Obame 2017. godine. Administracija Joea Bidena potom je 2022. godine uvela dodatne sankcije, optužujući Dodika za korupciju, među ostalim i za dodjeljivanje državnih ugovora bliskim poslovnim suradnicima u Republici Srpskoj.

U izvješću koje su prošlog mjeseca objavili demokrati u Zastupničkom domu Kongresa, pod naslovom "Plaćanje za usluge na Balkanu", tvrdi se da su te dvije odluke, ukidanje sankcija Dodiku i njegova odluka da ne blokira plinovod, izravno povezane.

"Trumpova administracija iskoristila je svoj diplomatski utjecaj i veze s kontroverznim osobama poput Michaela Flynna kako bi olakšala dodjelu koncesijskog ugovora tvrtki AAFS Infrastructure and Energy LLC, u vlasništvu i pod vodstvom Josepha Flynna, brata Michaela Flynna, i odvjetnika i političkog aktivista povezanog s Trumpom Jesseja Binnalla", navodi se u izvješću.

Flynn dobio 100.000 dolara za lobističke usluge

Dokumenti o registraciji stranih agenata (FARA), na koje se izvješće poziva i koje je pregledao CBS News, pokazuju da je Michael Flynn, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, posljednji put radio kao plaćeni lobist za Republiku Srpsku u listopadu 2025., istog mjeseca kada su Dodiku ukinute sankcije.

Isti dokumenti pokazuju da je Flynn za taj posao dobio 100.000 dolara od tvrtke RRB Strategies, lobističke tvrtke koju vodi Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa koji je 2011. godine osuđen po 18 točaka optužnice za korupciju i proveo gotovo osam godina u saveznom zatvoru prije nego što ga je prošle godine pomilovao Trump.

Prema dokumentima FARA-e, Flynn je pružao strateške savjete i konzultacije, analize i istraživanje informacija te pomagao u uspostavljanju kontakata s vladom Republike Srpske.

Blagojevichova tvrtka prvotno je u ožujku 2025. potpisala ugovor kojim se obvezala "pružati komunikacijsku i javnu potporu u ime Republike Srpske", pokazuju zasebni dokumenti FARA-e koje je pregledao CBS News.

Tvrtka osnovana četiri dana nakon što je postignut preliminarni dogovor

Američko veleposlanstvo u Sarajevu objavilo je 13. studenoga 2025. na društvenim mrežama da se otpravnik poslova John Ginkel sastao s bosanskohercegovačkim premijerom Nerminom Nikšićem kako bi razgovarali o projektu plinovoda i "podržali uvoz američkog plina preko Hrvatske potrošačima u Bosni i Hercegovini".

Tjedan dana kasnije veleposlanstvo je objavilo da je postignut preliminarni dogovor o tome da će "američka tvrtka razvijati, graditi i upravljati plinovodom". Četiri dana kasnije, 24. studenoga, AAFS Infrastructure & Energy osnovan je u saveznoj državi Wyoming.

U siječnju je američko veleposlanstvo u Sarajevu ponovno objavilo da je održan sastanak vodstva AAFS-a, uključujući Josepha Flynna i Binnalla, s visokim bosanskohercegovačkim dužnosnicima. AAFS je potom u travnju, zakonom koji je usvojio parlament BiH, dobio status glavnog ulagača i operatera predloženog plinovoda.

Kasnije tog mjeseca hrvatska i bosanskohercegovačka vlada potpisale su ugovor o izgradnji plinovoda, a ceremoniji potpisivanja nazočio je američki ministar energetike Chris Wright. Na konferenciji za novinare s bosanskohercegovačkim ministrom energetike 2. travnja Binnall je projekt plinovoda nazvao "prioritetom" Trumpove administracije.

Dužnosnik Bijele kuće: Spriječena je katastrofa

Bijela kuća prošlog tjedna odbila je komentirati projekt plinovoda, ali je jedan dužnosnik administracije rekao da su sankcije Dodiku ukinute kako bi se spriječila nestabilnost na Balkanu.

"Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u dugotrajnim pitanjima u kojima su njegovi prethodnici tako često griješili", rekao je za CBS News dužnosnik koji je želio ostati anoniman, ne objašnjavajući kakve je katastrofe Trumpova administracija spriječila.

U pismu State Departmenta objavljenom u sklopu izvješća demokrata iz Zastupničkog doma navodi se da je odluka o ukidanju sankcija Dodiku pomogla osigurati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Paul Guaglianone, dužnosnik koji je napisao pismo, naveo je da je ukidanje sankcija Dodiku dovelo do povlačenja dijela politika separatista bosanskih Srba koje bi destabilizirale vlast u BiH.

"Ukidanje sankcija unaprijedilo je interese SAD-a u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Nacionalna skupština Republike Srpske 18. listopada povukla je većinu protudaytonskih zakona koje je usvojila posljednjih godina", navodi se u pismu. Među tim zakonima bili su i oni kojima bi se spriječilo da državna policija i pravosuđe BiH imaju bilo kakve ovlasti u Republici Srpskoj.

Politolog: Ovaj paket zakona već je bio poništen odlukom Ustavnog suda

Politolog i stručnjak za vanjsku politiku na Balkanu Jasmin Mujanović rekao je za CBS News da su sporni zakoni već bili poništeni prije ukidanja sankcija Dodiku te da sumnja u opravdanja Trumpove administracije za tu odluku.

"Ovaj paket sveobuhvatnih separatističkih zakona koje su srpski nacionalistički dužnosnici i entitet RS u Bosni nezakonito usvojili u lokalnoj skupštini već je bio poništen odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", izjavio je.

"Ako je argument da je Trumpova administracija ipak uspjela natjerati Dodika i njegove ljude da povuku zakone, još uvijek nije jasno kakvo je značenje toga ili, štoviše, zašto bi to bilo važno s obzirom na to da su zakoni već bili pravno nevažeći", rekao je.