Ukupan inozemni dug (država, banke i poduzeća) iznosi 19,2 milijarde dolara. Od oko 3 milijarde dolara, za koliko se taj dug povećao ove godine, 1,2 milijarde čine tečajne razlike na koje se ne može utjecati, objasnio je Crkvenac.
Ministar tvrdi kako su u fazi razvoja u kojoj se nalazi Hrvatska svi analitičari očekivali povećanje inozemne zaduženosti.
Kao razloge za to spominje rješavanje problema što su ih donijeli rat i obnova, troškove financijske konsolidacije gospodarstva, ubrzanje gospodarskog rasta, otvaranje granica, intenzivne reforme.
Unatoč svemu ministar poručuje da stanje nije takvo da zahtjeva drastične, žestoke, odnosno šok mjere ekonomske politike.
Nema potrebe za mjerama koje bi usporile gospodarski razvoj, ističe Crkvenac i najavljuje da će u Hrvatskoj i dalje vladati uvjeti koji potiču gospodarski razvoj, da će izvoz biti apsolutni prioritet, da će se nastaviti politika visoke makro ekonomske stabilnosti, ubrzanog zapošljavanja i rasta standarda.
Poseban značaj članovi Vlade daju izvozu, većoj aktivnosti agencije za promicanje ulaganja i izvoza, poticanju novih proizvoda za izvoz, uslugama, povećanju konkurentnosti.
Ostvarivanjem tih mjera deficit tekućeg računa platne bilance koji je prošle godine bio 7,1 posto BDP-a, ove bi godine trebao biti oko 8 posto, iduće bi mogao pasti na pet posto, a 2005. računa se na 3,5 posto BDP-a, rekao je Crkvenac.
Inozemni dug, platna bilanca, izvoz, središnje su točke na kojima se mora postići nacionalni konsenzus poručio je Crkvenac sa sjednice Vlade koja je raspravljala o problemu zaduženosti i platne bilance, te mjerama za povećanje izvoza i smanjenje deficita bilance plaćanja.
O problemu duga i platne bilance raspravljat će i Hrvatski sabor.