Dalija Orešković definirala korupciju u tri slova: HDZ

Foto: FaH

"NIJE potrebno izgovoriti korupcija, dovoljna su tri slova: HDZ. I to zbog toga što su najduže obnašali vlast, zbog toga što imaju najveći broj optužnica od visoko pozicioniranih dužnosnika a koji se tiču kaznenih dijela korupcije, zbog toga što su i sami kao stranka na optuženičkoj klupi, zbog toga što su kapilarno ispremreženi sa svojim ljudima i zbog tog klijentelizma dan danas opstaju, zbog toga što su razvili cijeli skup beneficija i privilegija na kojima dobivaju izbore. Ne kažem da samo HDZ ima problema s korupcijom, imaju ih sve druge stranke, no zbog ovih nabrojanih razloga oni su na prvom mjestu", rekla je danas Dalija Orešković nakon što je na današnjoj tribini "Hrvatska bez korupcije" u Novinarskom domu naglasila kako se korupcija može jednostavno opisati u tri slova - HDZ.

Šest stupova borbe

Konferencija "Hrvatska bez korupcije", u organizaciji stranke Pametno, okupila je danas niz stručnjaka. Govorili su Zdravko Petak, profesor s Fakulteta političkih znanosti, Vuk Vuković, politički ekonomist koji se godinama bavi istraživanjima korupcije, Damir Bakić, profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Orešković koja je predstavljena kao zagrebačka odvjetnica te Maja Vehovec, potpredsjednica stranke Pametno i ekonomska savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Vehovec je u svom izlaganju istaknula kako građani plaćaju vrlo visoku cijenu života u Hrvatskoj upravo zbog koruptivnog sustava, te naglasila opću percepciju nemoći da se takvo stanje riješi te da društvo drugačije uopće može funkcionirati.

Profesor Petak ponudio je danas mehanizme kojima se možemo boriti protiv koruptivnog stanja u kojem je Hrvatska te naglasio da postoji šest osnovnih stupova za suzbijanje korupcije. Prvi je kvalitetna revizija, druga je učinkovita kontrola financiranja stranaka, treća je jačanje institucija koje se bore protiv politika zatiranja javnih podataka i informacija o poslovanju institucija, četvrti je jačanje zakonske regulative sprečavanja sukoba interesa te utvrđivanja nesrazmjera stečene imovine. Peti stup bi bio jačanje transparentnosti javne nabave te šesti, ne manje bitan, djelotvornog procesuiranja utvrđenih kaznenih djela.

Institucionalna sljepoća

Vuković se već godinama bavi istraživanjem korupcije, a u svom se izlaganju bavio korupcijom, klijentelizmom i kupovanjem glasova u lokalnoj samoupravi. Vuković se bavio fenomenom hrvatskog glasača koji preferira gradonačelnike i načelnike koji iza sebe imaju koruptivne afere.

"Plaćamo zbog toga visoku cijenu. Što je netko duže na vlasti, to prirezi više rastu. Novac iz proračuna se sve manje troši na komunalne i ostale potrebe građana. Taj novac odlazi", rekao je Vuković. Profesor Bakić bavio se klijentelizmom u akademskom svijetu, dok se Orešković bazirala na institucionalnim slabostima u zaustavljanju korupcije.

"Postoji institucionalna sljepoća ili šutnja i s tim se treba boriti. Moramo pokazati otpor takvom shvaćanju i prihvaćanju", naglasila je Orešković, koja je danas podsjetila na okolnosti kako je DORH odbacio optužnice protiv članova vlade u slučaju Afere Hotmail.

"Slučaj Agrokor vrlo je jednostavan. Zakon je pisala grupa ljudi koja je od toga imala izravnu korist", rekla je Orešković govoreći o grupi Borg, naglasivši kako su tu ne radi o "minornom" kršenju etičkih načela poslovanja, već o punom gorem i ozbiljenjem krimenu u kojem su sudjelovali premijer Andrej Plenković te njegovi bivši i sadašnji ministri.

Za Orešković proces donošenja Lex Agrokora je "ključni primjer korupcije", a neprocesuiranje tog slučaja nazvala je "kolaps pravne države. Naglasila je da i budući premijeri vlade mogu ponoviti te dati posebnoj skupini ljudi da piše zakona i na njima zarađuje.

10 godina unatrag

"To nije demokratski standard na koji mi kao društvo pristajemo. Ako jest možemo ugasiti svjetlo, zaključati bravu i reći ovdje demokracije nema", rekla je Orešković.

Orešković je naglasila kako se trenutno kroz izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa ide i deset godina unazad te da se ulažu napori kako bi se zakon degradirao te pogodovalo visoko pozicioniranim dužnosnicima.

"Mi smo sada gdje je Europska komisija bila prije 10 godina kada su se u procesu pridruživanja Hrvatske u EU borili za taj zakon. Umjesto da se ta institucija jača, ona će slabiti i sve će nas sve ovo baciti najmanje deset godina unatrag", naglasila je Orešković.

Pročitajte više