DEJAN KOVAČ, hrvatski ekonomist i bivši kandidat za predsjednika države, na svom je Facebook profilu objavio statističke podatke o mladima i njihovom statusu zaposlenosti u Europskoj uniji.
Piše da je Hrvatska po udjelu mladih između 15 i 34 godine u ukupnom zaposlenju u ICT sektoru prva u Europskoj uniji.
Njegov status prenosimo u nastavku.
"Sva mudrost našeg optimalnog ekonomskog rasta utkana je u ovom grafu"
"Hrvatska je po udjelu mladih između 15 i 34 godine u ukupnom zaposlenju u ICT sektoru PRVA u Europskoj uniji!
Sva mudrost našeg optimalnog ekonomskog rasta, koju već uporno 5 godina tvrdim, je utkana na ovom grafu.
Ima nade za nas ako napravimo okvir koji će iskoristiti ovu činjenicu i upregnuti je u ekonomski rast!
Mladi između 15 i 34 godine čine većinu zaposlenih s ICT obrazovanjem u svim zemljama EU, s najvećim udjelom u Hrvatskoj (84%), Rumunjskoj (82%), Malti (81%) i Češkoj (80%).
S druge strane, Finska (47%), Irska (42%), Francuska (41%) i Njemačka (39%) imale su najveći udio starijih, od 35 do 74 godine, obrazovanih u ICT-u koji su bili zaposleni u EU.
"Irska i Njemačka privlače najveći dio radne snage iz ICT sektora"
Upravo Irska i Njemačka, jer im manjka obrazovanih i mladih radnika, privlače većinu radne snage iz tog sektora s većim plaćama. Taj trend će se nastaviti sve dok ne omogućimo rast plaća u tom sektoru. To je moguće, naravno, smanjivanjem opće porezne presije, ali i specifično za brzo rastuće sektore poput ovog.
Nek se ne naljute starije kolege u tom sektoru, i oni su bitni, ali njihovo zlatno doba inovacija je iza njih. Njihova uloga u mojoj viziji je mentorska i organizacijska. ICT sektor je specifičan jer se morate kontinuirano obrazovati da biste bili konkurentni, tako da su 'mlađi kolege', koji su 'svježe' izašli s fakulteta, bliži inovativnim kapacitetima. U tom smislu kurikulum fakulteta i kvote treba prilagoditi potrebama tržišta, no ovo je priča za sebe.
Drugi element je da mladost nudi inovacije jer izlaze 'slobodnog mozga' sa školovanja, rijetko koja korporativna kultura omogućuje potpunu slobodu tih mladih, već su upregnuti u specifične zadatke unutar organizacijske strukture. Što je veća struktura, to su rigidniji opisi radnog mjesta. No, to ne rađa inovacije. Sloboda stvaranja rađa inovacije.
Treće, tu dolazimo do pružanja alternativnih okvira rada. Imamo ogromnu količinu novca koju planiramo uložiti u velika poduzeća. Uz to treba omogućiti mladima da nakon završetka obrazovanja mogu ostviriti svoje j.d.o, da kroz inkubatore dobiju PRILIKU i FINANCIRANJE za razvoj ideja. Proces od ideje do usluga i proizvoda zahtijeva vrijeme i financijske resurse. Koliko smo novaca 'ubacili' u 'brodogradnju, poljoprivredu, željeznicu i dr.', ovo će biti u promilima. Danas s minimalnim ulaganjima neki mladi programer sutra može razviti ideju i biti novi Steve Jobs. Možda se u nekom od njih skriva budući Tesla, a mi ih stavimo na posao da dijele 'informatičke pečate'.
"Ne treba zaboraviti na druge sektore"
Četvrto, nisam rekao da treba zaboraviti na druge sektore. Budimo realni, mladi ne žele raditi tradicionalne poslove u poljoprivredi, zašto im ne ponudimo onda POSLOVE BUDUĆNOSTI u poljoprivredi? Selo u Hrvatskoj je staro i nemamo radne snage za radno intenzivne djelatnosti. Idemo uložiti u razvoj pojačane robotike i dronova u tom sektoru, da mladi i dalje rade u sektoru, ali na alternativnim poslovima. Dronovi koji rade u poljoprivredi već postoje niz godina u SAD-u.
Kupimo prve generacije i razvijajmo nove generacije.
Hrvatska treba iz novaca Europske unije omogućiti mladima u ICT sektoru da realiziraju svoje ideje i smanjiti poreznu presiju u brzorastućim sektorima, redizajn kurikulum i povećanje kvota za ICT znanja po fakultetima te kreiranje srednjoškolskih kurikuluma prilagođenih tržištima rada. Da konačno počnemo imati usklađenije visokoškolsko obrazovanje s potrebama globalnog tržišta rada, a ne da držimo kvote po nekim fakultetima još iz doba Jugoslavije. Mi danas dizajniramo sustav obrazovanja da odgovara na potrebe tržišta rada budućnosti", piše Kovač u svojoj objavi.