PROFESOR Dubravko Justić sa Sveučilišta Louisiana State u SAD-u reagirao je nakon Indexovog teksta o nezadovoljstvu planinara zbog niskih preleta vojnih helikoptera iznad Zavižana i područja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
U otvorenom pismu upozorava na još jedan zahvat na tom području - gradnju 60-metarskog komunikacijskog odašiljača podno Velikog Pivčevca, uz samu granicu nacionalnog parka i u neposrednoj blizini ulaza na Premužićevu stazu.
Justić je profesor oceanografije na Louisiana State Universityju i nositelj titule Texaco Distinguished Professor, posebnog profesorskog zvanja koje se na američkim sveučilištima dodjeljuje istaknutim znanstvenicima. U znanosti je 43 godine, a sudjelovao je i u izradi brojnih studija o utjecaju na okoliš i zaštiti prirode.
Tvrdi da su pri ishođenju dozvola za gradnju odašiljača napravljeni značajni propusti te da nisu dovoljno uzete u obzir krajobrazne, ekološke i kulturne vrijednosti tog područja.
"U tom kontekstu, izgradnja odašiljača u Zavižanskoj kotlini na granici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit estetski je, ekološki i etno-kulturološki vandalizam", poručio je.
"Nepovratno je narušena jedna od najljepših vizura Velebita"
Justić posebno upozorava na utjecaj odašiljača na izgled Zavižanske kotline, jednog od najpoznatijih dijelova Sjevernog Velebita.
Navodi da se odašiljač vidi iz područja planinarskog doma Zavižan prema Hajdučkim i Rožanskim kukovima, ali i s niza okolnih vrhova, među kojima su Mali Rajinac i Veliki Pivčevac.
Podsjeća da su Hajdučki i Rožanski kukovi strogi rezervat prirode te da je to područje dio UNESCO-ve svjetske baštine. Pogled iz Zavižana prema kukovima, dodaje, hrvatski alpinist Stipe Božić opisao je kao "jedan od najljepših planinskih pogleda u Hrvatskoj".
"Odašiljač je nepovratno narušio estetsku vrijednost Zavižanske kotline, glavne prirodne atrakcije Nacionalnog parka Sjeverni Velebit", tvrdi Justić.
Dodaje da Premužićeva staza, jedna od najpoznatijih planinarskih staza u Hrvatskoj, upravo na području Zavižana počinje ili završava te smatra da 60-metarska konstrukcija bitno mijenja doživljaj dosad gotovo netaknutog krajolika.
Upozorava na ugrožene ptice i stanište velikog tetrijeba
Drugi problem, prema Justiću, moguć je utjecaj odašiljača na ptice.
Pozivajući se na podatke ornitologa Gordana Lukača, autora monografije Ptice Velebita, navodi da su Veliki Pivčevac i Zavižanska kotlina važni za niz ugroženih i zaštićenih vrsta te da se nalaze u ekološkoj mreži Natura 2000.
Veliki Pivčevac, piše Justić, jedno je od rijetkih preostalih staništa ugroženog velikog tetrijeba, izrazito osjetljivog na ljudske aktivnosti.
Na tom području zabilježeni su i preleti bjeloglavih supova, surih orlova, orlova zmijara i sivih sokolova. Justić tvrdi i da je ondje promatran vjerojatno posljednji par prugastog orla u Hrvatskoj.
"Ornitofauna ne prepoznaje granice i razlike u stupnju zaštite između nacionalnih parkova i parkova prirode, pa sama činjenica da je odašiljač smješten u parku prirode, a ne u nacionalnom parku, ne sprečava njegov negativni utjecaj", napisao je.
Smatra da je prilikom odabira lokacije trebalo detaljnije razmotriti moguće posljedice za ptice, posebno velike grabljivice i ptice selice koje preko Velebita migriraju prema Sredozemlju i sjevernoj Africi.
Odašiljač je i kraj stare Vukušić snježnice
Justić upozorava i da je odašiljač postavljen u neposrednoj blizini Vukušić snježnice, koju opisuje kao važan geomorfološki i etnološki lokalitet.
Snježnica je lokalnom stanovništvu Velebitskog podgorja stoljećima služila kao prirodni hladnjak te kao izvor vode i leda. Justić smatra da je takav lokalitet zajedno s neposrednom okolicom trebalo sačuvati od modernih zahvata.
Ističe da ne osporava potrebu razvoja komunikacijske infrastrukture, ali smatra da su na Velebitu postojale primjerenije lokacije.
"Svjestan sam važnosti komunikacijske infrastrukture u razvoju Hrvatske. Moje je mišljenje, međutim, da je za izgradnju komunikacijskog odašiljača u blizini bilo pogodnijih lokaliteta s odgovarajućom cestovnom infrastrukturom, poput onih na Velebitskoj Plješivici ili Apatišanu", naveo je.
Index je nedavno pisao o nezadovoljstvu planinara na tom području
Index je nedavno pisao o nezadovoljstvu planinara zbog sve češćih niskih preleta vojnih helikoptera iznad područja Zavižana, Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit.
Planinari su tada upozoravali da buka i niski preleti mogu uznemiravati divlje životinje, dok je MORH odgovorio da se zaštićena područja u pravilu izbjegavaju te da se, kada je prelet nužan, izvodi na visinama većim od 300 metara iznad terena, uz iznimke za određene vrste letova.
Justić sada upozorava da gradnja odašiljača predstavlja još jedan zahvat koji, prema njegovu mišljenju, nije primjeren tom dijelu Velebita.
"Velebit je naš Olimp, mjesto iskonske ljepote, posljednje utočište rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i spomen povijesnog identiteta hrvatskog naroda", zaključio je.
Tko je profesor Justić?
Dubravko Justić diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Osam godina radio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a posljednjih 35 godina radi u SAD-u.
Na Louisiana State Universityju profesor je na Odjelu za oceanografiju i obalne znanosti.
Od 2012. nosi titulu Texaco Distinguished Professor in Oceanography. Riječ je o posebno financiranoj profesorskoj poziciji namijenjenoj istaknutim znanstvenicima, koja nosi ime donatora.
Justić je objavio više od 140 znanstvenih i stručnih radova te je tijekom karijere sudjelovao u izradi brojnih studija o utjecaju na okoliš i zaštiti prirode.