"Hrvatske vlasti sada u cijelosti surađuju s mojim uredom", rekla je del Ponte govoreći o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom.
"Ova suradnja se mora nastaviti i ja očekujem da Hrvatska pronađe i izruči (Antu) Gotovinu u Den Haag što je prije moguće, nadam se prije mog sljedećeg pojavljivanja pred vama", rekla je ona.
Del Ponte je rekla da su od njezina posljednjeg izvješća u listopadu prošle godine potvrđene dvije optužnice. Prema njezinim riječima jedna od njih se tiče hrvatskog generala optuženog za zločine počinjene 1993. protiv srpskih civila u Medačkom džepu. "Naša je namjera zatražiti da se ovaj slučaj preda Hrvatskoj", rekla je del Ponte.
Izlazna strategija Haškog suda predviđa da Sud do kraja 2004. završi sve istrage, sva prvostupanjska suđenja do kraja 2008. i završi rad 2010.
Del Ponte je izvijestila Vijeća sigurnosti da će do kraja 2004. završiti sve istrage i izdati posljednje optužnice.
Ona je kazala kako Tužiteljstvo sada dovršava još šest istraga s maksimalno 11 optuženih što znači da bi do kraja 2004. moglo uslijediti još šest optužnica.
Del Ponte je rekla da je u siječnju ove godine odlučila suspendirati istragu u sedam slučajeva, da osumnjičeni iz njih neće biti optuženi pred Haškim sudom nego da će slučajevi biti konačno predani lokalnim tužiteljima u bivšoj Jugoslaviji.
Del Ponte je rekla da tri čimbenika utječu na provedbu izlazne strategije Haškog Suda: udovoljavanje financijskim potrebama Haškog suda, pravovremeno uhićenje bjegunaca pred Sudom i potpora uspostavi vjerodostojnih domaćih sudova.
Prvi izazov, rekla je ona, propust je odgovarajući vlasti u zemljama regije, posebice u Republici Srpskoj i u Srbiji i Crnoj Gori da uhite i izruče 20 odbjeglih optuženika.
Napomenula je da bjegunci pred Haškim sudom "kupuju vrijeme" računajući da će uspjeti izbjeći pravdi dok Sud ne završi suđenja 2008. "U ovom kontekstu izjava da će ICTY ostati otvoren onoliko koliko je potrebno kako bi osigurao da se sudi bjeguncima spomenutim u rezolucijama Vijeća sigurnosti 1503 i 1534 bi bilo u interesu pravde", rekla je del Ponte. U tim rezolucijama navode se Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina.
Del Ponte i Meron su naglasili kako nedostatak financijskih sredstava i nemogućnost zapošljavanja potrebnog osoblja pogađa provedbu izlazne strategije Haškog suda. Pozvali su Vijeće sigurnosti da pomogne u rješavanju tih problema.
Oni su naglasili da je predaja slučajeva niže i srednjerangiranih optuženika sudovima u zemljama bivše Jugoslavije bitno za provedbu strategije završetka rada Suda.
Del Ponte je rekla da je 12 slučajeva koji uključuju 22 optuženika niže i srednje rangiranih određeno za moguću predaju domaćim sudovima. Naglasila je kako domaći sudovi moraju biti reformirani kako bi mogli preuzeti te slučajeve. Kazala je kako ne razmatra aktivno predaju slučajeva s visoko rangiranim optuženicima.
Ona je upozorila da čak i prebacivanje slučajeva domaćim sudovima možda neće biti dovoljno da bi se osiguralo poštivanje roka od 2008. za završetak svih suđenja.
Theodor Meron je ocijenio da je Haški sud u stanju prije kraja 2008. suditi svim optuženim koji su sada u pritvoru Suda ili na privremenoj slobodi, uključujući i suđenje Anti Gotovini ukoliko bude izručen Sudu prije 2006. i bude suđen sa suoptuženim Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem.
Prema njegovoj procjeni dodatna suđenja će biti moguća ukoliko optuženi budu izjavljivali krivnju pred Sudom te ukoliko se slučajevi budu prebacivali nacionalnim sudovima.
Meron je, međutim, upozorio da ukoliko se dodatni visokorangirani optuženici koji su u bijegu ili novooptuženi pojave pred Sudom da možda neće biti moguće održati rok od 2008.
Del Ponte je rekla da od prosinca prošle godine Srbija i Crna Gora skoro uopće ne surađuje s Haškim sudom te da je postala utočište za bjegunce pred Sudom. Najmanje 15 bjegunaca, uključujući Ratka Mladića, provode najviše vremena u toj zemlji, kazala je ona, dodajući da su se prema najnovijim informacijama i bjegunci za koje se vjerovalo da su u Republici Srpskoj prebacili u Srbiju i Crnu Goru.
Del Ponte je pozvala Vijeće sigurnosti da okonča nesuradnju Srbije i Crne Gore s Haškim sudom jer će ako se nastavi ugroziti strategiju završetka rada Suda.