Dešifriran drevni tekst. U njemu piše kako je izgledala posljednja Platonova večer

Foto: Wikipedia

Talijanski znanstvenici dešifrirali su drevne svitke u kojima se navodi gdje je točno pokopan grčki filozof Platon i što je mislio o glazbi koja je svirala na njegovoj samrtnoj postelji. Radi se o dijelu papirusa iz Herkulaneja, pougljenim svicima koji su dugo bili zakopani ispod slojeva vulkanskog pepela nakon erupcije Vezuva 79. godine. 

Na papirusima piše da je Platon pokopan u tajnom vrtu u blizini Hrama muza unutar Platonove akademije u Ateni i da je svoju posljednju večer proveo uz zvuke flaute, koju je svirala mlada robinja iz Trakije. Platonu se njezina glazba, kako stoji u drevnom tekstu, nije baš svidjela. 

"Nema dovoljno osjećaja za ritam"

"Već smo ranije znali da je Platon pokopan u Akademiji, ali nismo znali gdje točno", rekao je danas za CNN Graziano Ranocchia sa Sveučilišta Pisa. Platonovu akademiju je 86. godine prije Krista razorio rimski general Sula.  

"Prethodno se smatralo da je Platonu bila ugodna glazba koju je svirala robinja. No dešifrirani zapisi pokazuju da je Platon na samrtnoj postelji gostu iz Mezopotamije komentirao da robinja nema dovoljno osjećaja za ritam. Imao je visoku temperaturu i smetala mu je glazba", kazao je Ranocchia.  

Gosta je primio unatoč tome što se jako loše osjećao. "Odradio je svoju dužnost. Gostoprimstvo je za Grke bila svetinja", dodaje Ranocchia. U tekstu se također spominju novi detalji o Platonovoj povijesti. Prethodno se mislilo da je prodan u ropstvo 387. godine prije Krista dok je bio na Siciliji.

Kada je Platon završio u ropstvu

No na papirusu piše da završio u ropstvu ili 399. godine prije Krista, nakon Sokratove smrti, ili 404. godine prije Krista na otoku Egini, nakon što su ga osvojili Spartanci. "Bio je mlad, još nije osnovao školu, još nije postao vođa, još nije napisao nijedan od svojih poznatih dijaloga", objašnjava Ranocchia. 

Novi dešifrirani tekst pripada skupini od oko 1800 karboniziranih svitaka, koji su u 18. stoljeću otkriveni u vili tasta Julija Cezara, koji je živio u Herkulaneju, primorskom gradu udaljenom oko 20 kilometara od Pompeja. 

Neke od svitaka koji opisuju Platonov život pažljivo su razdvojili u 18. stoljeću, no taj je proces kasnije napušten jer su papirusi nakon te metode često bili uništeni. Čak i ako su ih uspješno odmotali, tekst je u velikom broju slučajeva bio nečitak, piše The Times

Ranocchia i njegovi kolege uspjeli su "pročitati" zapise koristeći niz novih metoda, što uključuje umjetnu inteligenciju i optičku tomografiju, posebnu tehniku snimanja. Uspjeli su dešifrirati odlomak od 1000 riječi, što je oko 30% teksta. 

Pročitajte više