EKONOMISTI Deutsche Banka predlažu porez od pet posto na radničke plaće ako se odluče na rad od kuće. Porez bi plaćali poslodavci, a takav prihod bi se isplaćivao ljudima koji ne mogu raditi od kuće. Kad bi takav porez bio uveden u SAD-u, prikupilo bi se 48 milijardi dolara, što bi pomoglo gospodarskom oporavku, prenosi BBC.
"Oni koji rade od kuće štede novac"
Deutsche Bank tvrdi da bi to bilo pravedno, jer oni koji rade od kuće štede novac i ne uplaćuju u sustav kao oni koji moraju izaći iz doma da bi radili. U Velikoj Britaniji bi takav porez generirao prihod od 6.9 milijardi funti godišnje, što bi omogućilo isplatu potpore od 2000 funti godišnje radnicima s niskim primanjima i onima kojima prijete otkazi.
"Godinama već trebamo porez na rad na daljinu. Covid je to samo učinio potpuno očiglednim. Jednostavno, naš gospodarski sustav nije postavljen da bi se nosio s ljudima koji se mogu odvojiti od društva", objasnio je Luke Templeman, strateg Deutsche Banka.
Što bi to značilo za SAD i Veliku Britaniju?
Deutsche Bank Research predviđa da će zaposlenici u SAD-u provesti 4.6 milijardi radnih dana godišnje kod kuće umjesto na poslu. Uz stopu poreza na rad od kuće od pet posto i prosječnu godišnju plaću od 55.000 dolara, to bi značilo prihod od 10 dolara dnevno po zaposleniku u SAD-u. U Velikoj Britaniji to bi značilo sedam funti dnevno na temelju godišnje plaće od 35.000 funti.
"Oni koji rade od kuće dobivaju izravne i neizravne financijske beneficije i trebali bi biti oporezovani kako bi se ujednačio proces tranzicije za one koji su morali odjednom promijeniti mjesto rada", piše Templeman.
Milijuni ljudi prešli na rad kod kuće, ali postoje i oni koji to ne mogu
Milijuni ljudi prešli su na rad od kuće zato što su poslodavci zatvorili urede kako bi spriječili širenje covida-19. Mnogi veliki poslodavci objavili su da će nekim zaposlenicima omogućiti da trajno rade od kuće, puno radno vrijeme ili dio radnog vremena, čak i kad pandemija završi.
Međutim, postoje i milijuni ljudi koji ne mogu raditi od kuće, primjerice medicinske sestre i tvornički radnici, a novi porez pomogao bi u održavanju tih radnih mjesta, tvrdi Deutsche Bank.
"Virus je pogodovao onima koji mogu raditi virtualno, poput bankovnih analitičara, te ugrozio egzistenciju ili zdravlje onih koji to ne mogu", dodao je Templeman za BBC.
"Rad od kuće donosi izravnu financijsku uštedu"
Također je ustvrdio da zaposlenici na daljinu manje pridonose infrastrukturi gospodarstva, ali od nje i dalje imaju koristi. Radeći od kuće, ljudi ne plaćaju javni prijevoz, ne objeduju u restoranima u blizini radnih mjesta, a skupi uredi ostaju gotovo potpuno prazni.
"Rad od kuće donosi izravnu financijsku uštedu na troškovima prijevoza, ručkova, odjeće i čišćenja. Porezna stopa od pet posto neće im biti ništa veći teret nego da odlaze na posao u ured", ističe Templeman iz Deutsche Banka.
Trećina ljudi želi nastaviti rad kod kuće i kad završi pandemija
Istraživanja Deutsche Banka pokazuju da jedna trećina ljudi želi nastaviti raditi od kuće dva dana u tjednu kad pandemija završi. Porez na rad od kuće plaćali bi izravno poslodavci koji odluče zaposlenicima omogućiti rad od kuće. Ali to se ne bi odnosilo na samozaposlene i one s niskim primanjima, kao ni na osobe koje moraju ostati kod kuće zbog potreba javnog zdravlja i drugih medicinskih razloga.
Prihodi od ovog poreza koristili bi se u vrlo konkretne svrhe, kako bi se pomoglo milijunima radnika koji svoj posao ne mogu raditi od kuće i koji zarađuju manje od 30.000 dolara godišnje. Deutsche Bank kaže kako je istraživanje osmišljeno da bi potaknulo raspravu o nizu važnih tema.
"Mnogi ljudi nisu impresionirani idejom o novom porezu. Međutim, neki to vide kao zanimljivu politiku koju nacionalne vlade mogu koristiti za preraspodjelu dobitaka u pandemiji. Neki su ljudi neočekivano profitirali, dok su drugi na gubitku", zaključio je autor izvještaja Templeman.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.