DHMZ objavio upozorenje zbog paklenih vrućina u Hrvatskoj

EKSTREMNE vrućine su pred nama. Već danas je za jug Hrvatske stupanj upozorenja podignut na crvenu razinu, objavio je DHMZ oko podneva. Za druge dijelove zemlje na snazi je žuto upozorenje, odnosno za splitsko područje narančasto.

Prema novim podacima DHMZ-a sutra je crveno upozorenje zbog velikih vrućina na snazi za središnji dio Hrvatske, narančasto upozorenje vrijedi za sjeverni dio primorja, dok će ostatak biti pod žutim alarmom. U petak se očekuju nešto niže temperature, no ne i u Dubrovniku, gdje će opet na snazi biti crveni alarm.

Temperature navedene niže u tekstu lokalno će biti i više tijekom dana.

Detaljna prognoza za danas

Istočna Hrvatska
Sunčano i vruće. Vjetar slab, a ujutro mjestimice uz rijeke i po kotlinama mjestimice uglavnom kratkotrajna magla. Najniža jutarnja temperatura zraka od 18 do 21, a najviša dnevna od 29 do 32°C.

Središnja Hrvatska
Sunčano i vruće, mjestimice i vrlo vruće. Vjetar slab. Uz rijeke ujutro moguća magla, najviša jutarnja temperatura zraka od 19 do 23, a najviša dnevna od 31 do 34°C.

Gorski kotar i Lika
Pretežno sunčano i vrlo toplo. Ujutro u Lici po kotlinama moguća magla. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 18, a najviša dnevna od 26 do 31°C.

Sjeverni Jadran
Sunčano i vruće. U noći i ujutro, osobito podno Velebita, umjerena do jaka bura, a danju sjeverozapadnjak i zapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 20 do 25, a najviša dnevna od 30 do 34°C.

Dalmacija
Sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni, na otvorenom moru i pojačan. Ujutro lokalno slaba do umjerena bura. Najniža jutarnja temperatura zraka od 22 do 26, a najviša dnevna od 31 do 35°C.

Kako se zaštititi

DHMZ je objavio i mjere opreza zbog toplinskih valova. Podsjećaju da je u Europi zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 - 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.