Povjerenstvo drži da bi, umjesto sa sadašnjih šest, jednim zakonom trebalo urediti sva pitanja koja se odnose na postupak izbora.
Smatra da treba osnažiti dignitet postupka kandidiranja, zakonom urediti i obvezu kandidata da daju ovjerenu pisanu izjavu o prihvaćanju kandidature.
Na parlamentarnim izborima 2003., podsjeća DIP, natjecalo se 5.015 kandidata, a u prvom krugu predsjedničkih izbora njih 13.
DIP predlaže da se razmisliti da se zakonom dopusti predizborna promidžba od dana objave odluke o raspisivanu izbora.
Ističe da valja preispitati odredbe o predizbornoj šutnji - propisati da traje od otvaranja do zatvaranja birališta, dakle od 7 do 19 sati na izborni dan.
No, bez obzira na trajanje šutnje, DIP smatra da, ako bude propisana, treba predvidjeti mogućnost prekršajnih, ili, čak, kaznenih sankcija za prekršitelje zakona.
Drži da bi nadležnim izbornim tijelima trebalo omogućiti da privremene, službene rezultate počinju objavljivati odmah po prispjeću prvih rezultata s biračkih mjesta.
Opetuje i da valja razmisliti o mogućnosti da se ne određuje ponavljanje izbora na pojedinom biračkom mjestu, ako je očito da to neće utjecati na konačni, odnosno službeni rezultat izbora.
DIP opetuju nužnost da postane stalno, profesionalno tijelo.
Posebno, ističe, nije prihvatljivo da suci budu angažirani u provedbi izbora, jer duljim angažmanom na tim poslovima ne mogu obavljati sudačke poslove djelomično ili u cijelosti.
Podsjeća da je već ranije upozorio da u drugim europskim zemljama dužnost predsjednika DIP-a ne obavlja predsjednik Vrhovnoga suda -to rade posebno imenovani državni dužnosnici koji to obavljaju kao jedino, profesionalno zanimanje.
Predlaže i da se rasprave propisi o financiranju izborne promidžbe, nejasnim drži zašto mu kandidati moraju podnositi prijevremena izvješća o sredstvima, ako ih DIP ne smije objaviti u javnosti.
Također, kaže DIP, valja razmotriti kazne za kandidate koji zakasne u podnošenju ili uopće ne podnesu traženo izvješće.
Državno izborno povjerenstvo smatra da bi valjalo razmotriti pitanje dostupnosti medija, te ocijeniti je li osnovano da se ta dostupnost osigurava mehaničkim izjednačavanjem svih kandidata.
Predlaže da se usklade Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom HDS sa Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
Povjerenstvo smatra da bi valjalo obvezati tijela državne uprave (MUP i Središnji državni ured za upravu) da do svibanjskih lokalnih izbora temeljito pregledaju popis birača.
Valjalo bi, dodaje, modernizirati Zakon o popisu birača iz 92, te, s obzirom na tehnološke uvjete, ustrojiti središnji popis.
DIP predlaže i da se materija koja se do sada uređivala obvezatnim uputama, uredi zakonom, da se donose politička odluka o tome kako će biti sastavljena izborna tijela, te da se urede kriteriji i način korištenja sredstava za provedbu izbora i naknade članovima izbornih tijela.