SRBIJANSKI premijer Zoran Đinđić uzburkao je duhove u Bosni i Hercegovini svojom izjavom kako će status i budućnost te zemlje ovisiti o statusu i budućnosti Kosova.
Komentrajući za njemački tjednik ´Der Spiegel´ sadašnje stanje na Kosovu i mogućnost da ta pokrajina dobije i formalnu neovisnost od Srbije, Đinđić je izjavio kako će u tom slučaju na red doći i rasprava o granicama u cijeloj regiji a posebice sudbina BiH kao države uspostavljene Daytonskim sporazumom.
Đinđićev istup zapravo ne predstavlja ništa novo jer je on slične izjave davao i ranije izazivajući zbog toga prave lavine osuda na svoj račun a ponavljanje teza o mogućoj izmjeni granica na Balkanu ovoga puta nije dočekano s manje osporavanja.
Na izjavu srbijanskog premijera prvo je reagiralo Ministarstvo vanjskih poslova na čijem čelu je još uvijek Zlatko Lagumdžija.
U priopćenju objavljenom sredinom tjedna bosansko Ministarstvo vanjskih poslova upozorava kako takvi istupi štete nastavku dobrosusjedske suradnje.
Lagumdžija je Đinđiću bez previše uvijanja poručio kako bi mu bilo bolje pozabaviti se uhićenjem ratnih zločinaca koji još uvijek slobodno šeću Srbijom nego baviti se osporavanjem teritorijalnog integriteta BiH.
Nakon Lagumdžije osudama su reagirali su i član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić te Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown.
Ashdown je ponovio svoju poznatu izjavu - granice u Europi i njihove izmjene više neće biti predmetom nikakvih novih međunarodnih konferencija. On je također podsjetio kako je, za razliku od Kosova, BiH suverena država te da se ta dva pitanja ne mogu poistovjećivati.
U polemiku s Đinđićem na neuobičajeno oprezan način uključio se i aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Mirko Šarović koji je ranije uglavnom branio sve što dolazi iz Beograda.
Vjerojatno barem dijelom svjestan svoje odgovornosti kao šef države BiH, Šarović nije posegnuo za oprobanim receptom da tumači što je Beograd zapravo mislio nego se zadovoljio izjavom kako priče o promjeni Daytona ne bi valjalo pokretati.
Ured Europskog povjerenika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane također je kritizirao Đinđićev pokušaj osporavanja suvereniteta BiH. Solanina glasnogovornica Christina Gallac izjavila je ovim povodom kako je nejasno što Đinđić uopće želi jer rasprava o statusu Kosova uopće nije na dnevnom redu međunarodne zajednice a kada se ona i otvori to će biti nakon ozbiljnih priprema koje bi vodile trajnom rješenju.
Srbijanska se vlada pod udarom kritike s raznih strana morala oglasiti priopćenjem u kojemu je pojašnjeno kako njena privrženost Daytonskom sporazumu ostaje neupitna baš kao i poštovanje suvereniteta BiH. ´Mi međutim također očekujemo ista jamstva za Srbiju u pogledu statusa Kosova´, stoji u izjavi Đinđićeve vlade.
Posljednji nastup srbijanskog premijera zapravo je samo naštetio njemu samom jer je uništio i ono malo povjerenja što ga je uživao u BiH stupajući na političku pozornicu nakon rušenja Miloševićeva režima. Đinđićevi posjeti Palama tijekom rata i druženja s Radovanom Karadžićem nikada nisu u cijelosti zaboravljeni a izjave koje podupiru stajališta srpskih separatista u BiH vjerojatno su mu i definitivno zatvorila vrata prema Sarajevu.