Istaknuli su i da su se složili o najbitnijim odredbama tog zakona: da se manjinama jamče zatečena prava, odnosno da u posebnoj izbornoj jedinici biraju najmanje pet, a najviše osam manjinskih zastupnika.
U ime klubova saborske većine Mato Arlović ustvrdio je kako je riječ o vrlo sličnu prijedlogu iz srpnja kad je propao dogovor saborske većine i manjine i propuštena prilika da Sabor ustavni zakon donese po hitnu postupku. Po srpanjskom prijedlogu broj zastupnika manjine s više od 1,5 posto stanovništva bira se tzv. nefiksnom kvotom, tako da bi broj zastupnika te manjine ovisio o broju manjinskih i drugih birača, izišlih na izbore. U hrvatskom pučanstvu s više od 1,5 posto sudjeluje samo srpska manjina.
Vladimir Šeks (HDZ) smatra da izbor zastupnika srpske manjine treba urediti apsolutnim brojkama, a ne nefiksnom kvotom.
Arlović pak dodaje da nije isključena nefiksna kvota, ali da je tehnički treba urediti kao jednu od mogućnosti tako da najmanji broj zastupnika srpske manjine bude jedan, a najviše tri.
Da bi se u Hrvatskom saboru prihvatio ustavni zakon, potrebna je dvotrećinska većina, t.j. 101 zastupnički glas.
HDZ je prigovorio pojmu manjinske samouprave, a predstavnici vladajuće kolicije drže da je pojmovno moguće pronaći drukčije, opisno, rješenje, ali da se ne može odustati od sadržaja manjinske samouprave, što podrazumijeva sudjelovanje manjine u raznim društvenim djelatnostima, kako je i predloženo.