Foto: Pixsell/Marko Lukunić/Twitter
SRPSKO narodno vijeće predstavilo je svoj godišnji Bilten u kojemu se nalazi pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, revizije i negiranja povijesnih događaja te pregled slučajeva prijetnji i govora mržnje usmjerenog protiv Srba u Hrvatskoj u prošloj godini. Zabilježili su porast slučajeva mržnje za 57 posto u odnosu na 2015. godinu.
Napadi na aktiviste
Od fizičkih napada izdvojili su, na primjer, napad antiprosvjednika iz A-HSP-a na mirovne aktiviste koji su na Trgu bana Jelačića organizirali antiratni prosvjed u kolovozu 2016. Osim mirovnih aktivista, verbalno su napadnuti i novinari. Taj isti skup je prošlih godina prolazio bez većih problema, ali 2016. godine je bilo drukčije. Prvo ga je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić dopustio, ali se onda predomislio i zabranio ga zbog "omalovažavanja Oluje" i zbog toga što bi "mogao izazvati uznemirenost kod građana, naročito kod branitelja, a mogao bi i poremetiti kretanje većeg broja ljudi".
Također, navode kako su kroz 2016. godinu svjedočili različitim izjavama i psotupcima kojima se indirektno promovirala netolerancija prema Srbima.
Kontroverze oko Hasanbegovića
Međutim, rekli su kako njih nisu pribrojali ukupnoj evidenciji, već su ih naveli isključivo kao primjere prijetnji, vrijeđanja, fizičkih napada i iskaza kojima se promovira mržnja i/ili etnička netrpeljivost te negira, umanjuje ili opravdava zločinački karakter NDH, kao i ostali slučajevi kada se u Srbima želio izazvati strah ili im se željelo poručiti da je njihovo kulturno, vjersko i političko djelovanje u Hrvatskoj nepoželjno.
"Budući da dio žrtava zbog nepovjerenja u institucije i straha od daljnjih napada nikada ne prijavi napad ili prijetnju, svjesni smo da evidencija koju donosimo sadrži nedostatke. Iz objektivnih razloga u ovom Biltenu nije prikazan i analiziran svaki od 331 slučaja, već samo najeklatantniji primjeri", naveli su.
Komentirali su i promjene na političkoj sceni, među kojima su posebno istaknuli ponašanje Mije Crnoje i ulaganje u ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, čovjeka koji je pozirao s ustaškom kapom, i koji je rekao da je pokroviteljstvo države nad komemoracijom za žrtve u Jasenovcu "problem" i ustvrdio da se na njoj "ne komemorira žrtva, već se ona zloupotrebljava za rehabilitaciju jugoslavenskoga komunizma". U svojim je ranim radovima ustaše nazivao herojima, mučenicima i šehidima. Također, rekao je i kako "Antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu, ne spominje se nigdje ni jednom riječju u Ustavu".
Bujanec kao najuporniji promotor mržnje
Spomenuli su i kontroverzni film Jakova Sedlara "Jasenovac - istina" i njegovo gostovanje na HRT-u u emisiji Karoline Vidović - Krišto. Navode i ostala gostovanja u njenoj emisiji u kojima su pojedinci gotovo neometano sipali mržnju prema etničkim i seksualnim manjinama.
Iz uvodnog dijela Biltena SNV-a upozoravaju:
Govor mržnje
"Zbog radikalnog zaokreta udesno HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom, na red je došao i pokušaj zabrane pobačaja, a obustavljena je i reforma obrazovanja na kojoj je radio tim pod vodstvom Borisa Jokića. U pitanje su dovedena djelovanja Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Agencije za elektroničke medije (AEM), kao i djelovanje Ureda pučke pravobraniteljice čiji godišnji izvještaj nije prihvaćen u Hrvatskom saboru, uz argumentaciju da posvećenost zaštiti prava manjina ugrožava prava većine te da je većinski narod taj kojemu prijeti stvarna opasnost.
Sve je to, uz zatiranje rada alternativnih organizacija i liberalnijih novinara na HRT-u, dovelo do pobune kulturnih radnika. Nezadovoljstvo političkom situacijom iskazano je 1. juna, kada se u znak podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi na trgovima hrvatskih gradova okupilo preko 50.000 građana.
Za to vrijeme u javnom je prostoru bujao govor mržnje, u najvećoj mjeri usmjeren protiv Srba i zagovornika antifašizma. Zbog toga je Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), još početkom godine predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović uputio privatno pismo u kojem je naveo da je više javnih osoba, novinara, glumaca, režisera, vjerskih vođa, političara i aktivista za ljudska prava doživjelo prijetnje i izljeve mržnje – od Mirjane Rakić, Olivera Frljića, Nine Violić i Zorana Pusića do mitropolita Porfirija. Predsjednica mu je uskoro uputila iznenađujući odgovor, i to putem svoje službene stranice. Naime, u njemu je kao žrtvu napada predstavila sebe, a osobe koje je Pupovac istaknuo u pismu označila je odgovornima za 'provociranje, iritiranje pa i vrijeđanje najvećeg dijela hrvatske javnosti', optuživši ih pritom za 'neistinito prikazivanje i izrugivanje Domovinskom ratu, nijekanje stvarnosti, a implicitno i same ideje hrvatske države'.
Neprijateljsku atmosferu prema Srbima dodatno je potpirio godišnji izvještaj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), u kojem se ističe zabrinutost zbog 'iskazivanja velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH', a koje je “sve više zamijećeno među mlađom populacijom”. Bez dodatnog pojašnjenja ove tvrdnje u izvještaju se istodobno navodi da 'ekstremistička scena u RH, s lijevih i desnih ideoloških polazišta, nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti'.
Zbog snažnog revizionističkog stava Vlade kojim se de facto težilo izjednačavanju zločinačke Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i socijalističke Jugoslavije, a što je na kraju u javnosti rezultiralo ublaživanjem naravi ustaškog režima, predstavnici žrtava Drugog svjetskog rata i antifašisti u travnju su odbili sudjelovati na državnoj komemoraciji u Jasenovcu.
Godine 2016. Hrvatski je sabor ponovno postao pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, a bila je to i godina u kojoj je Županijski sud u Zagrebu pod vodstvom Ivana Turudića poništio presudu iz 1946. godine kojom je nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen na 16 godina zatvora.
Mirko Norac heroj
Smirivanju situacije nisu pridonijele osude situacije u Hrvatskoj koje su dolazile od brojnih međunarodnih organizacija i stranih veleposlanika, kao ni stavovi članova Mosta na čelu s Božom Petrovom, koji su se izbjegavali formalno izjašnjavati o tzv. ideološkim pitanjima. Iz njihove je kvote na mjesto doministra turizma postavljen Robert Pauletić, bivši urednik huškačkog Slobodnog tjednika, koji se 2008. godine javno pohvalio da je napustio hotel u kojem su odsjeli srpski turisti.
Svoje vrijednosne stavove uskoro su izrazili i istaknutiji pojedinci te stranke: Ines Strenja Linić, koja je ratnog zločinca Mirka Norca nazvala herojem, Nikola Grmoja, koji je izjavio da je 'spreman za dom' i Vlaho Orepić, koji je kao ministar unutarnjih poslova iskoristio period predizborne kampanje za brisanje nevažećih prebivališta i poručio da će Srbi zbog toga ostati bez uporišta za korištenje ćirilice u Vukovaru.
Milanovićevo dodvoravanje
Zoran Milanović, tadašnji šef SDP-a, je u kolovozu sudjelovao na sastanku s predstavnicima veterana tokom kojeg se razmetao šovinističkom retorikom. Mislivši da će se tako valjda dodvoriti desnom biračkom tijelu, na sastanku je političko vodstvo Srbije nazvao “šakom jada”, a Plenkovićevu majku “vojnom lekarkom”.
Novi premijer, Andrej Plenković, u tom se procesu odlučio za eliminaciju Zlatka Hasanbegovića s ministarskog mjesta, pa Hasanbegović sada – uz Milijana Brkića, Brunu Esih, Željka Glasnovića i Stevu Culeja – u Hrvatskom saboru predstavlja radikalnije desno krilo. Unatoč načelnoj borbi protiv rigidne desnice unutar HDZ-a, ta je stranka i za Plenkovićeva mandata nastavila zagovarati borbu protiv “svih totalitarizama”, što u praksi predstavlja rehabilitaciju ustaškog režima. Dokazuje to spomen-ploča koju su u studenom u centru Jasenovca, nedaleko od nekadašnjeg logora smrti, podigli veterani Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u znak sjećanja na 11 poginulih suboraca."
SNV-ov bilten by Index.hr on Scribd