NA VALUTNOM je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla nakon višednevnog pada.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,29 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,12 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 135,95 na 134,65 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0535 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0560 dolara.
Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,12 posto, na 109,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,10 posto, na 104,35 dolara.
Azijske burze prate rast Wall Streeta
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, pa su na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana, no trguje se oprezno jer zbog povećanja kamata središnjih banaka rastu rizici od recesije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6:45 u plusu 0,9 posto, pa je na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana.
Pritom je na Tokijskoj burzi indeks Nikkei ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,9 posto.
Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 0,64 posto, dok je S&P 500 porastao 0,95, a Nasdaq 1,62 posto.
Podršku indeksima pružio je rast tehnološkog sektora, kojemu je išao u prilog pad prinosa na obveznice, a porasle su i cijene dionica u defenzivnim sektorima, kao što su uslužni, zdravstveni i potrošački.
No, kao i prethodnih dana, trgovalo se nestabilno jer ulagači nisu sigurni da je tržište dosegnulo dno, nakon što je S&P 500 zaronio u područje 'medvjeda', više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.
Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.
A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.
Fed fokusiran na smanjenje inflacije
Predsjednik Feda Jerome Powell ponovio je jučer u drugom danu izvještavanja Kongresa o gospodarskoj situaciji da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.
Poručio je da vjeruje da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.
„Velika je doza nesigurnosti u vezi gospodarskih izgleda, stoga je tržište konfuzno”, kaže Walter Todd, direktor u tvrtki Greenwood Capital.
Mnogi analitičari već dulje vrijeme upozoravaju da zbog brzog i oštrog povećanja kamatnih stopa slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.
I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.
Analitičari Citigroupa poručili su da postoji gotovo 50 posto izgleda da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Jučer objavljeni podaci pokazali su da se u lipnju u SAD-u poslovna aktivnost osjetno usporila, dok je povjerenje potrošača zbog visoke inflacije palo.