NA AZIJSKIM se burzama indeksi kreću u različitim smjerovima, pa su tako kineska tržišta porasla, zahvaljujući dobrim gospodarskim pokazateljima, dok su ostala pala jer se očekuje agresivno povećanje kamata američkog Feda. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu oko 0,3 posto, no i dalje je na velikom gubitku od početka tjedna.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 1,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, oko 1,4 posto. Rast kineskih burzi zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo makroekonomskim podacima, koji ukazuju na oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon što je zbog strogih mjera protiv covida-19 rast bio usporen.
Jutros je objavljeno da je industrijska proizvodnja u svibnju porasla 0,7 posto, dok su analitičari očekivali daljnji pad, nakon 2,9-postotnog pada mjesec dana prije. Potrošnja u trgovini na malo pala je, pak, u svibnju 6,7 posto, manje u odnosu na 7,1 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa. U travnju je potrošnja pala oko 11 posto.
Fed povećava kamate za 0,75 postotnih bodova?
Na ostalim azijskim burzama ulagači su pod dojmom jučerašnjeg daljnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu, peti dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 0,50, a S&P 500 indeks 0,38 posto. Najveća svjetska burza pod pritiskom je od petka, kada je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle neočekivano snažnih 8,6 posto, što nije zabilježeno više od 40 godina.
Zbog toga su splasnule nade da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac, a zbog nepopustljivo visoke inflacije, ulagači se plaše da će Fed biti agresivniji nego što se očekivalo u zaoštravanju monetarne politike.
Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 0,75 do 1 posto, a procjenjivalo se da će ih u lipnju i srpnju, a možda i rujnu dodatno povećati za po 0,50 postotnih bodova. No, sada se špekulira da bi u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda mogli povećati kamatu za 0,75 postotnih bodova, što očekuju i analitičari niza banaka, uključujući JP Morgan i Goldman Sachs.
Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da za to postoji čak 90 posto izgleda, dok su još prošloga tjedna izgledi za to iznosili oko 4 posto. Ulagači se plaše da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.
Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.
Zbog toga je S&P 500 indeks jučer pao peti dan zaredom, što je njegov najduži negativni niz od početka siječnja, pa je zaronio još dublje u područje 'medvjeda', odnosno 20 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute početkom siječnja.
„Zbog vrlo visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i sve većeg rizika od recesije američkog gospodarstva, S&P 500 zabilježio je najlošiji početak godine još od 1962.”, pišu analitičari Goldman Sachsa u osvrtu na situaciju na tržištima.
Dolar blago oslabio, cijene nafte porasle
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, no i dalje se kreće blizu najviše razine u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,29 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 134,30 na 135,15 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0430 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0415 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle, nadoknadivši dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,23 posto, na 121,45 dolara