NA SVJETSKIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, trećeg zaredom, nakon što je američka središnja banka poručila da će uskoro početi smanjivati monetarne poticaje gospodarstvu.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0.1 posto, na 93.30 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 93.52 boda, najvišu razinu u mjesec dana.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0.7 posto, na 110.75 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0.1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1.1720 dolara.
Poruke iz Feda potaknule rast dolara
Poticaj dolaru pružile su poruke Feda. Iz američke središnje banke u srijedu su nakon dvodnevne sjednice poručili da će vjerojatno uskoro početi smanjivati iznos mjesečne kupnje obveznica, a moguće već u studenome, te signalizirali da bi mogli početi podizati kamatne stope i prije nego što se dosad očekivalo.
Devet od 18 Fedovih dužnosnika predviđa da će troškovi zaduživanja morati rasti iduće godine, u odgovoru na inflaciju za koju u središnjoj banci sada predviđaju da će ove godine iznositi 4.2 posto, što je dvostruko više u odnosu na ciljanih dva posto.
To je navelo tržišta da sada očekuju da bi prvo povećanje kamatnih stopa moglo uslijediti već u siječnju 2023. godine, što je ranije nego što su dosad predviđali.
Podršku dolaru, kao sigurnoj valuti u nesigurna vremena, pružila je i kriza kineske nekretninske kompanije Evergrande, kojoj prijeti kolaps zbog nagomilanih dugova, a to bi moglo dovesti do poremećaja u kineskom financijskom sustavu.
"Ovakva situacija, u kojoj dolaru stiže podrška s nekoliko strana, nije česta. Američko gospodarstvo izgleda bolje od konkurentskih, Fed je, čini se, spreman za smanjenje poticaja, postoje strahovanja na tržištu od kolapsa Evergrandea, a pitanje je i što se još događa s obzirom na netransparentno kinesko gospodarstvo i politički sustav", kaže Joseph Trevisani, analitičar u tvrtki FXStreet.com.
Prošloga je tjedna niz središnjih banaka u svijetu održao sjednice.
Norveška središnja banka prva je od središnjih banaka u 10 najvećih svjetskih gospodarstava (G10) podigla ključnu kamatnu stopu, što se očekivalo. Dužnosnici banke donijeli su jednoglasnu odluku o povećanju kamatne stope za četvrtinu postotnog boda s rekordno niskih nula posto te signalizirali njihovo moguće daljnje povećanje do kraja godine.
U četvrtak su, pak, u fokusu bile poruke sa sjednice britanske središnje banke Bank of England, nakon što su dva njezina dužnosnika glasala da se smjesta okonča program kupnji obveznica uveden u pandemiji, što je tržišta navelo na očekivanje da bi do povećanja kamatnih stopa moglo doći već u ožujku iduće godine.