NA valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon dva dana pada, jer američku valutu podržava rast prinosa na obveznice.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90.65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90.25 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 105.45 na 105.85 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku pa je cijena eura skliznula na 1.2085 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.2140 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale s najviših razina u 13 mjeseci.
Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0.65 posto, na 59.70 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0.6 posto, na 62.95 dolara.
Azijske burze stagniraju na rekordnim razinama
Na azijskim se burzama u srijedu trguje suzdržano jer je ulagače zabrinuo skok prinosa na američke obveznice na najviše razine u godinu dana, s obzirom na to da bi zbog velikih fiskalnih i monetarnih poticaja mogla ojačati inflacija.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6:30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je dosegnuo najvišu razinu od kada postoji.
Pritom je japanski Nikkei indeks pao 0.6 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0.4 i 1 posto. U Singapuru i Hong Kongu burzovni su indeksi porasli između 0.1 i 0.5 posto, dok se u Kini zbog lunarne nove godine ne radi.
Tržišta dionica već tjednima rastu zahvaljujući nadi ulagača da će vlasti širom svijeta i dalje pojačano trošiti, a središnje banke voditi politiku jeftinog novca sve dok ne budu sigurne da se gospodarstvo oporavilo od koronakrize.
To znači da se trguje na temelju reflacije, odnosno niza mjera ekonomske politike kojima se povećava ponuda novca i potiče blaga inflacija kako bi se oživjele gospodarske aktivnosti.
U SAD-u se, pak, očekuje novi paket poticajnih mjera, ukupno vrijedan oko 1.900 milijardi dolara, što bi trebalo podržati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize.
No povećana potrošnja države mogla bi potaknuti i rast inflacije pa posljednjih dana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.
Tako su sinoć prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1.3 posto, najvišu razinu od veljače prošle godine. Prinosi na 30-godišnje obveznice također se kreću na najvišim razinama u godinu dana.
"Rast prinosa odražava povećane zabrinutosti u vezi jačanja inflacije zbog rasta cijena energenata i očekivanih velikih fiskalnih poticaja u SAD-u", piše Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank, u osvrtu na situaciju na tržištima.
S druge strane, podršku tržištima dionica pružaju vijesti o padu broja novozaraženih u mnogim zemljama svijeta pa se ulagači nadaju skorašnjoj normalizaciji društvenog i gospodarskog života.
Isto tako, s ubrzanjem cijepljenja stanovništva protiv covida-19 trebao bi se ubrzati i oporavak gospodarstava od koronakrize.