POVIJEST o četnicima još nije rekla zadnju riječ, a u drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije postojala su dva oslobodilačka pokreta Titovi partizani i Mihajlovićevi četnici, rekao je u razgovoru za novi broj slovenskog tjednika "Mladina" ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković.
"To je bila legalna jugoslavenska vojska koja je odbacila potpis kapitulacije i sve 4 godine borila se je protiv okupatora. Sada je otvoren put za njenu političku rehabilitaciju i novo pisanje povijesti, zasnovano na istini", izjavio je Drašković.
"Ta je vojska bila po opredjeljenju jugoslavenska i lojalna prisegi kraljevini Jugoslaviji. U njenoj komandi i među vojnicima bilo je naravno najviše Srba, uz njih Slovenaca, a onda Hrvata, Muslimana, Madžara, pa i Albanaca", ustvrdio je Drašković, dodajući da su za vrijeme drugog svjetskog rata postojala dva oslobodilačka pokreta, Mihajlovićev i Titov, ali da se je "ideološki" nametnula ideja o tome da su se protiv okupatora borili samo Titovi partizani.
"To se je pokazalo neistinitim i tu će znanost tek reći svoju zadnju riječ. Najprije bi trebalo objaviti ratne dnevnike, zapisnike i razne dokumente tadašnjih neprijatelja, prvenstveno iz njemačkih arhiva, kako bi se vidjelo što su govorili Nijemci i koga su smatrali protunjemačkom gerilom", rekao je Drašković u intervjuu za "Mladinu", u najnovijem broju posvećenom uglavnom procesu integracije Srbije u Europsku uniju i suradnji sa sudom u Haagu.
Srbija će biti europska država kad ispuni svoje obveze prema sudu u Haagu, to je naša nacionalna dužnost, izjavio je Drašković za "Mladinu", dodajući kako Srbi "nikada do Miloševićeve vladavine nisu bili optuženi za etničko čišćenje" i da je Milošević "sa svojom politikom napravio najveći zločin prema Srbima, srpskoj kulturi i tradiciji".
"Haaške optuženike treba naći i predati sudu", rekao je Drašković, ocjenjujući da bi Srbija i Crna Gora nakon toga vrlo brzo mogle biti primljene u Partnerstvo za mir NATO saveza i ubrzati proces prema uključivanju u Europsku uniju.
U roku od godine dana nakon predaje haaških optuženika Srbija i Crna Gora mogle bi ući u NATO savez, a nekoliko godina nakon toga i u Europsku uniju, ocijenio je Drašković za "Mladinu".
"Srbija bi s obzirom na svoje potencijale za nekoliko godina mogla postati punopravna članica EU-a. Priče o dugogodišnjem prilagođavanju zakonodavstva jednostavno ne stoje. Potrebno se je samo dobro organizirati i dobro prepisivati ono što je već učinila Slovenija.
Sa Slovencima smo 70 godina živjeli u zajedničkoj državi i s istim zakonima, Slovenci su to naše uređenje takorekući već uskladili s Europom", rekao je Drašković na kraju intervjua "Mladini".