PRAVNO gledano, čak i legalizirani objekti u uvali Vruja mogu biti srušeni. Jednostavno je - nalaze se na državnoj zemlji. A kako bi spriječio da se to dogodi, bespravni graditelj je od Ministarstva zatražio da mu proda zemljište.
Još ranije su iz ureda Darka Horvata koji upravlja državnom imovinom odgovorili kako razmišljaju da to učine.
Stave li potpis na taj kupoprodajni ugovor, nakaradni kompleks bit će zauvijek zaštićen. Iako se gradilo bespravno, na državnoj zemlji, u zaštićenoj zoni gdje je zabranjena gradnja, iako su izdavana rješenja o rušenju objekata koja nikada nisu provedena.
"Rješenja o legalizaciji mogu se poništiti"
Od Ministarstva prostornog uređenja potražili smo informacije o tome tko može poništiti legalizaciju i može li objekte srušiti država jer je ona i dalje, unatoč svemu, vlasnik zemljišta na kojem se nekretnine nalaze.
"Zgrade za koje su izdana rješenja o izvedenom stanju (dakle, legalizirane zgrade), čija su rješenja pravomoćna u upravnom postupku mogu se poništiti prema izvanrednim pravnim lijekovima, koji se mogu izjaviti sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (oglašivanje ništavim, poništavanje/ukidanje rješenje, obnova postupka) propisani odredbama Zakona o općem upravnom postupku", odgovaraju iz ministarstva Darka Horvata.
Nisu odgovorili žele li poništiti rješenja o legalizaciji
Rješenja o legalizaciji mogu se, dakle, poništiti, no iz Ministarstva nisu rekli hoće li to učiniti. Budući da su prije nekoliko dana odgovorili kako razmišljaju o prodaji parcele bespravnom graditelju, da se zaključiti kako, iako mogu, ne idu u smjeru rušenja.
Kad smo ih upitali o postupku uklanjanja objekata, usmjerili su nas ka Državnom inspektoratu:
"Vezano pak za pitanje rušenja objekata i tko može pokrenuti isti postupak ponovo skrećemo pozornost na to kako inspekcijske poslove u području građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina, obavlja građevinska inspekcija Državnog inspektorata", poručili su iz Ministarstva prostornog uređenja.
Građevinska inspekcija odbija odgovoriti na pitanja o Vruji, pitali smo ih još prije 26 dana
Građevinsku inspekciju, koju se često proziva zbog situacije u uvali Vruja, zatražili smo da nam dostavi kronologiju njihova postupanja ondje.
Prije 26 dana upitali smo:
"Možete li nam dostaviti kronološki što se od 2002. godine do sada događalo na uvali Vruja, odnosno kakva su postupanja inspekcije imale i u kojoj su fazi?"
Na upit poslan 14. lipnja do danas nismo zaprimili odgovor.
A prijeko nam je potreban jer se iz njega tek treba vidjeti što se sve, kada i kako na Vruji gradilo, zbog čega rješenja o rušenju nisu provođena, jesu li devastatoru ispisane kazne i kolike. U namjeri da dobijemo odgovor na upit, kroz ovih 26 dana građevinskoj inspekciji Državnog inspektorata poslali smo i pet-šest mailova u kojima molimo da nam dostave odgovor. Nebrojeno puta smo zvali glasnogovornicu Ivonu Župan koja nam je uporno govorila da to nije u njenoj nadležnosti, nego u nadležnosti Odjela za pravo na pristup informacijama, a kad smo je pitali imaju li oni neki telefon, odvratila je da - nemaju.
DORH iz nekog razloga istražuje samo zgrade građene do 2014. godine
Radosna vijest stigla je neki dan, a ona kaže da je DORH pokrenuo izvide vezano za legalizaciju bespravnih objekata izgrađenih na državnoj zemlji u uvali Vruja.
Na fotografiji su kuće u Vruji snimljene u lipnju 2014. godine, nakon kojih je građeno još podosta objekata
No, kako se može iščitati iz odgovora koji je Županija splitsko-dalmatinska dostavila medijima, ti izvidi odnose sa samo na objekte građene do 2014. godine. A nakon nje je na Vruji niklo podosta građevina, također bespravno, također na javnoj površini, također u zaštićenom lokalitetu, također tamo gdje je gradnja zabranjena. Izgleda da o tim građevinama novinari trebaju još 20 godina pisati kako bi DORH za njih saznao.