Njemačke istražitelje zanima što znaju dvojica srpskih državljana koji se nalaze u istražnom zatvoru u Srbiji, jer njihov slučaj povezuje ukrajinske zrakoplove u Leipzigu, dva ruksaka s eksplozivom pronađena kod Kanjiže i širu priču o Srbiji kao logističkom čvorištu za ruske obavještajne operacije u Europi.
U Njemačkoj se otvoreno govori o hibridnom ratu koji se proteže preko cijelog kontinenta, a akteri na terenu često su tek potrošni pijuni u igri koju ni sami ne razumiju, piše Deutsche Welle.
Jednokratni agenti za ruski 'rat iz sjene'
U fokusu istrage ponovno su se našli takozvani ruski "jednokratni agenti". Riječ je o metodi gdje ruske službe navodno vrbuju sitne kriminalce ili neupadljive građane da za novac izvedu sabotaže. U Moskvi unaprijed računaju da će takvi izvršitelji biti uhićeni, ali je teško dokazati tko stoji iza njih.
Slični slučajevi zabilježeni su diljem Europe. U Ukrajini su dječaci za 20 eura ispisivali antivladine grafite i podmetali požare na željezničkoj infrastrukturi. U Njemačkoj su državljanin Srbije i BiH navodno sudjelovali u uništavanju najmanje 270 automobila. Ubrizgavali su poliuretansku pjenu u ispušne cijevi, što uništava motor, i ostavljali naljepnice koje su trebale stvoriti lažni dojam da iza napada stoje radikalni zeleni aktivisti. Cilj je navodno bio potaknuti bijes javnosti protiv stranke Zelenih i pomoći radikalnoj desnici na izborima.
Njemački tjednik Spiegel takve je operacije opisao kao ruski "rat iz sjene" protiv Njemačke. "Hakerski napadi na opskrbljivače energijom, kampanje dezinformacija pred izbore, nadlijetanje dronova iznad vojarni i industrijskih postrojenja: Moskva raspolaže bogatim izborom alata za destabiliziranje Njemačke i uznemiravanje stanovništva", navodi Spiegel.
Trag eksploziva vodi u Srbiju
Situacija je postala ozbiljnija početkom kolovoza u zračnoj luci u Leipzigu. Tamo je, tik uz ukrajinski transportni zrakoplov Antonov, pronađen dron s konzervom plastičnog eksploziva. Taj dio zračne luke koristi i ukrajinska vojska za logistiku. Istraga je pokazala da se dron trebao zabiti u spremnik zrakoplova i izazvati eksploziju kerozina, no plan je propao jer upaljač nije bio dobro spojen s eksplozivom.
Deset dana kasnije, pet kilometara od zračne luke pronađen je sličan dron. Oba su bila opremljena routerom i moglo se njima upravljati putem mobilne mreže s bilo kojeg mjesta na svijetu. Na mjestu događaja pronađeni su tragovi DNK, a istražitelji imaju najmanje dvojicu osumnjičenih. Jedan je navodno povezan s ruskim tajnim službama i eksplozijom u poljskom Łódźu 2024., dok je drugi, prema informacijama, uoči napada u Leipzigu doputovao iz Istanbula u Njemačku, a zatim otišao u Srbiju.
Prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi koje prenosi Spiegel, Srbija je postala ključna točka za ruske sabotaže u Europi, gdje ruske tajne službe navodno regrutiraju i obučavaju svoje ljude.
Uhićenja i istraga u Srbiji
Njemački istražitelji sada su iznimno zainteresirani za informacije koje bi mogli imati Danilo B. i Slobodan Đ., koji se od 11. lipnja nalaze u pritvoru u Srbiji. Vjeruje se da oni znaju više o trećem suradniku, "jednokratnom agentu" umiješanom u slučaj Leipzig. B., koji ima rusko i srpsko državljanstvo, i Đ., srpski državljanin, uhićeni su u dva odvojena automobila pri pokušaju prelaska granice s Mađarskom. Jedan je prevozio komponente za dron, a drugi konzerve s eksplozivom.
U Srbiji se protiv njih službeno vodi istraga zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva, a protiv B. i zbog krivotvorenja isprava. Zasad nema službenih optužbi za terorizam ili planiranje napada. Dok su njemački mediji opširno pisali o ruskim agentima, a ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio da je dojava srpskim kolegama spriječila napad u Njemačkoj, srpske institucije uglavnom šute.
Iznimka je bilo priopćenje Višeg javnog tužiteljstva u Subotici od 2. rujna, u kojem stoji da je istraga proširena na još četiri osobe. Tužiteljstvo nije željelo komentirati navode iz Njemačke i pozvalo se na tajnost istrage. Potvrđeno je tek da je proširenje istrage povezano s otkrićem dvaju ruksaka s eksplozivom kod Kanjiže u travnju, u blizini plinovoda. Taj je incident tadašnji mađarski premijer Viktor Orban iskoristio da za sabotažu optuži Ukrajinu, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako je "očito da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru".
Srbija kao obavještajni poligon
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, vlasti u Beogradu isticale su da nisu uvele sankcije Rusiji. Istovremeno, postala je javna tajna da Srbija, preko posrednika iz Češke i Poljske i uz američka sredstva, opskrbljuje ukrajinsku vojsku granatama. Ta je suradnja potvrđena i nedavnim posjetom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu, iako na konferenciji za medije nije bilo riječi o vojnoj suradnji.
Paralelno s tim, dogodio se niz incidenata koji sugeriraju da je Srbija postala važan teren za ruske službe. Prošlog rujna uhićene su dvije osobe pod sumnjom da su u kampu kod Loznice obučavale oko 150 moldavskih i rumunjskih državljana za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji. Nekoliko dana kasnije uhićeno je još jedanaest ljudi osumnjičenih za špijunažu. Tereti ih se da su po ruskom nalogu i za novac prošle godine bacali zelenu boju na židovske objekte u Parizu, ostavljali svinjske glave pred džamijama i ispisivali diskriminatorne poruke u Berlinu, s namjerom da izazovu kaos.
"Teško je povjerovati da srpske službe sigurnosti nisu znale da se to događa jer se tu ne radi o jednom slučaju nego o čitavom nizu istih ili sličnih slučajeva", rekao je tada za RSE Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Diplomatske i sigurnosne mjere
Dok vlasti Aleksandra Vučića izbjegavaju javne izjave o ovim slučajevima, mnogi analitičari smatraju da Srbija suradnju sa zapadnim zemljama održava tihim djelovanjem, koje uključuje uhićenja navodnih ruskih agenata i isporuke oružja Ukrajini. U Njemačkoj je, nakon pokušaja napada u Leipzigu, najavljeno zatvaranje Ruske kuće u Berlinu i ruskog konzulata u Bonnu te stroža granična kontrola za ruske državljane.
Rusija odbacuje sve optužbe. Šef diplomacije Sergej Lavrov nazvao je navode o umiješanosti Moskve u slučaj Leipzig "potpuno izmišljenim provokacijama". Kao odgovor, Rusija je najavila zatvaranje Goetheovog instituta na nekoliko lokacija u zemlji.