U izjavi nakon znanstvenikove smrti, tadašnji američki predsjednik Dwight Eisenhower kazao je kako "nijedan drugi čovjek nije toliko pridonio velikom širenju znanja 20. stoljeća".
"Međutim, nije bilo skromnijega u posjedovanju te moći kakvo je znanje, niti uvjerenijeg da je moć lišena znanja smrtonosna. Svima koji žive u nuklearno doba, Albert Einstein bio je uzor moćne kreativne snage pojedinca u slobodnom društvu", rekao je Eisenhower.
Albert Einstein rodio se 14. ožujka 1879. u židovskoj obitelji u Ulmu, u njemačkom Wuerttenburgu. Ubrzo je obitelj preselila u Muenchen gdje je mladi Einstein počeo pohađati Luitpold Gymnasium.
Njegovi se akademski počeci pamte tek po činjenici da je ubrzo bio pozvan napustiti školu zbog "poremećena" ponašnja. No uvijek je briljirao u matematici, predmetu koji će ga poslije učiniti najuglednijim znanstvenikom na svijetu.
Godine 1896. Einstein je ušao u Švicarsku federaciju politehničke škole u Zuerichu kako bi se obrazovao za nastavnika fizike i matematike. Borio se da dobije posao, uglavnom zato jer je bio Nijemac i tek 1902. uspio dobiti posao tehničkog asistenta u Švicarskom uredu za patente. Tijekom sedam godina provedenih u toj instituciji slobodno je vrijeme posvetio radu na svojim matematičkim teorijama.
Njegova specijalna teorija relativnosti, koja opisuje kretanje čestica blizu brzine svjetlosti, objavljena je 1905. Einstein je uočio da fizikalni zakoni ne vrijede u područjima velikih brzina (vrlo blizu brzine svjetlosti) i područjima malih masa (mase atoma), da u tim područjima vladaju sasvim drugi odnosi vremena i prostora, što čini čitav naš svijet "relativnim".
U godinama koje su slijedile, Einstein je preuzeo visoke akademske dužnosti u Bernu te Zuerichu, a 1911. postao je profesor teorijske fizike u Pragu tijekom godine dana da bi se zatim vratio u Zuerich.
Međutim, poznati njemački fizičari Walter Nernst i profesor Max Planck željeli su da se Einstien vrati u Berlin i uspjeli su ga 1913. uvjeriti da preuzme dužnost direktora istraživačkog odjela u Institutu za fiziku berlinskog Sveučilišta. Einstein je postao i član Kraljevske pruske akademije znanosti.
Einsteinova Opća teorija relativnosti objavljena je 1916. a 1922. nagrađen je Nobelovom nagradom za svoje djelo.
Posao u Berlinu zadržao je do 1933. kada je dobio posao na pola radnog vremena na sveučilištu Princeton u Americi. Planirao je svoje vrijeme dijeliti između Njemačke i Amerike u čemu ga je onemogućio dolazak nacista na vlast. Kao Židov, Einstein se više nije vratio u svoju domovinu.
Njegov je rad stvorio temelje za mnoge moderne tehnologije uključujući nuklerno oružje i kozmičku znanost.
Nakon smrti Einsteinov je mozak bio odstarnjen i sačuvan u svrhu znanstvenih istraživanja koje su obavili kanadski stručnjaci.
Ustanovili su da je dio znanstvenikova mozga zadužen za matematičke operacije i mišljenje o prostoru i kretanju bio 15 posto veći od prosječnog.
Njegovu mozgu nedostajala je i brazda koja normalno prolazi tim područjem što upućuje da su neuroni mogli komunicirati.
Časopis Time proglasio je 1999. Alberta Einsteina "osobom stoljeća".