Novi sustav za uzbunjivanje (ARGUS), koji bi trebao biti osnovan unutar same Europske komisije, povezivao bi sve specijalizirane sustave za izvanredne situacije koje zahtijevaju odgovor na europskoj razini.
Budući da u početnim fazama incidenta, kao što je primjerice eksplozija, često nije jasno je li riječ o nesreći ili terorističkom napadu, sustav ne bi bio ograničen samo na terorističke napade, već bi koordinirao sve europske krizne centre i mehanizme za brze reakcije, objašnjava se u priopćenju.
Nadalje, predlaže se također i osnivanje središnjeg Kriznog centra koji bi u kriznoj situaciji okupljao predstavnike svih relevantnih službi Europske komisije. Krizni centar omogućio bi koordinaciju napora za procjenu situacije i, po potrebi, donošenje odluka o pokretanju odgovarajućih akcija.
Europska bi komisija na ARGUS i Krizni centar nadovezala i posebnu Europsku policijsku mrežu (LEN), koju bi vodio EUROPOL, a koja bi nacionalnim policijama pomagala pri odgovorima na napade.
Osim toga, Europska komisija je predložila i osnivanje posebnog programa koji bi trebao osigurati nesmetano funkcioniranje i zaštitu ključne europske infrastrukture.
U sklopu tog Europskog programa za zaštitu ključne infrastrukture (EPCIP) predlaže se osnivanje informacijske mreže za upozorenje pomoću koje bi zemlje članice i vlasnici i operateri ključne infrastrukture razmjenjivali informacije o prijetnjama, slabim točkama i odgovarajućim zaštitnim mjerama.
Radi efikasnije borbe protiv financiranja terorista, Europska komisija istaknula je pak potrebu bolje razmjene informacija između relevantnih aktera na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini.
Poseban naglasak stavljen je na potrebu bolje suradnje i razmjene informacija između financijskih vlasti, tijela za financijski nadzor, ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova te obavještajnih zajednica.
Predloženo je tako da bi policija i sudovi pri provjeri sumnjivih računa i transakcija trebali imati pristup bazama podataka financijskih institucija, čime bi se moglo bolje povezati sumnjivce, ući u trag tijeku novca i njegovim izvorima.
Komisija se zauzima i za uvođenje minimalnih europskih standarda u procedurama identifikacije klijenata koje se koriste u financijskim institucijama, a smatra i da bi države članice trebale bolje osposobiti svoje policijske i sudske istražitelje za financijske istrage kako bi ih trag novca doveo do samih terorističkih ćelija.
U tom kontekstu, ističe EK, trebalo bi povećati i transparentnost u neprofitnom i humanitarnom sektoru koji je upravo zbog pomanjkanja transparentnosti postao podložan zloporabama.
Europska komisija smatra također da bi borba protiv terorizma trebala biti inkluzivna, odnosno uključivati sve socijalne, gospodarske i političke aktere. Predlaže stoga da se u raspravu o borbi protiv terorizma uključe svi građani, civilno društvo i nacionalni parlamenti.
Kao poticaj takvoj inkluzivnoj politici, Europska komisija predlaže da EU oda počast žrtvama terorističkog napada u Madridu 11. ožujka ove godine izradom Memorijalnog izvješća koje bi do prve godišnjice napada trebalo biti proslijeđeno Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima, a donosilo bi pregled mjera poduzetih u borbi protiv terorizma te izazove koji još predstoje.