LIDERI Europske unije će na summitu u četvrtak vjerojatno podržati zakon kojim će se ograničiti pristup kineskih tvrtki javnoj nabavi u EU, vrijednoj 2,4 bilijuna eura godišnje.
To bi u praksi značilo dramatično ograničavanje sudjelovanja kineskih tvrtki u velikim javnim projektima poput izgradnje željezničke, telekomunikacijske i druge infrastrukture. Ovo bi bio logičan nastavak na prošlotjedno proglašenje Kine "sistemskim suparnikom" EU-a.
Kako piše portal Politico, mnoge članice EU-a, prije svega Njemačka i Francuska, sve su više frustrirane što su njihove vodeće tvrtke isključene iz kineskih projekata kao što je brza željeznička mreža duga sto tisuća kilometara ili olimpijski objekti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., dok EU otvara svoje domaće tržište kineskim ponuđačima u natječajima.
"Zalažemo se za slobodnu trgovinu, ali isto tako moramo štititi svoje interese"
"Moramo osigurati (...) da nemamo unilateralni protekcionizam, ali i reagirati na recipročan način na razvoj situacije u svjetskoj trgovini. Njemačka je zemlja koja se zalaže za slobodnu trgovinu, ali isto tako moramo štititi svoje interese. Zato ćemo, zajedno s Francuskom, iznijeti prijedlog u tom smislu", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Dužnosnici Europske komisije također naglašavaju kako da Bruxelles želi da se zemlje članice slože oko strategije reciprociteta na summitu u četvrtak.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na neki način predvodi ovu inicijativu za reciprocitetom u javnim nabavama, no strategija dosad nije imala previše uspjeha. Francuska već dugo tvrdi da Europa treba blokirati sudjelovanje tvrtki iz zemalja koje ne dopuštaju EU tvrtkama sudjelovanje na svojim javnim natječajima. Kina je tu primarna meta, ali ova strategija reciprociteta vrijedila bi i za druge zemlje koje zatvaraju vlastita tržišta od konkurencije izvana: Rusiju, Tursku, Indiju, Indoneziju, Japan i Južnu Koreju, među ostalima.
EK je već dvaput pokušala progurati ovu strategiju, ali nije uspjela zbog otpora sjevernoeuropskih članica kao što su Švedska i Velika Britanija. Sjeverna Europa, tradicionalno sklonija slobodnoj trgovini, tvrdila je kako bi EU ovakvim potezom ustvari sebi pucao u nogu jer bi blokirao pristup potencijalno konkurentnijim ponuđačima na javnim natječajima, a posljedica bi bila i više cijene za potrošače.
Situacija se, međutim, sa skorim izlaskom Velike Britanije iz EU-a promijenila u korist onih koji zagovaraju recipročni protekcionizam. U prosincu prošle godine grupa ministara 18 EU zemalja članica, uključujući "veliku četvorku" - Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku - obećala je da će raspraviti ovaj prijedlog kako bi se "obranila strateška autonomija EU-a".
Dužnosnici iz Pariza, Berlina i Madrida rekli su za Politico kako njihovi lideri podržavaju donošenje novog zakona. "Španjolska podržava početak pregovora na temelju modificiranog prijedloga", rekao je glasnogovornik španjolske vlade. "Mi smo za to", rekao je i glasnogovornik francuske vlade. Ključna nepoznanica je Italija, čija se populistička vlada još nije izjasnila po pitanju ovog prijedloga.
EU želi blokirati Kineze koji nama grade Pelješki most
Pozicija Italije osjetljiva je jer bi ova zemlja trebala biti prva članica kluba G7 koja bi se uključila u kineski mega-projekt Jedan pojas, jedna cesta, a koji među ostalim promiče kinesku trgovine preko prometne infrastrukture koja bi se gradila diljem Azije i Europe.
>> Frankfurter Allgemeine Zeitung optužuje Hrvatsku da je kineski igrač u EU
>> Plenković obišao gradilište Pelješkog mosta: "Sve ide brže od očekivanog"
>> Suludo: Kinezi će Pelješki most dovršiti prije nego Hrvati pristupne ceste?
Osjetljiva je, naravno, i pozicija Hrvatske, gdje kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation gradi Pelješki most. Konzorcij je s Hrvatskim cestama potpisao ugovor o gradnji Pelješkog mosta u travnju prošle godine. Dodjeljivanje ovog strateškog projekta kineskom ponuđaču već je izazvalo zabrinutost u drugim zemljama EU-a pa je tako njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u listopadu prošle godine objavio veliki članak o usponu kineske moći u Europi u sklopu kojeg je naveo i primjer Kineskog mosta.
Kina stvara ovisnost određenih istočnoeuropskih zemalja o sebi, piše FAZ, dodajući da “Peking u dalekim glavnim gradovima poput Atene, Praga i Zagreba ima značajan utjecaj”.
“Činjenica da nijedan europski koncern nije pobijedio na natječaju za izgradnju (Pelješkog) mosta, iako se isti financira europskim sredstvima, novost je”, primjećuje znakovito ovaj njemački list.
Što se Njemačke tiče, njeno ministarstvo ekonomije već je ranije ove godine pokrenulo nacionalnu industrijsku strategiju koja traži više reciprociteta u javnoj nabavi, na prijedlog najvećeg udruženja poslodavaca BDI-a, kao svojevrsnu obranu od Kine.